Sidebar Menu

Datum objave: 21. Studeni 2020

PUTNIČKI PROMET U LUKAMA / Nikad lošiji unazad 10 godina, u ljetnom razdoblju se prepolovio u odnosu na 2019. godinu

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Od 16.1 milijuna putnika u hrvatskim morskim lukama u devet mjeseci ove godine 10.6 milijuna putovalo je samo u trećem tromjesečju, što je 44 posto manje nego u istom tromjesečju 2019., ali i najmanje u tom tromjesečju u zadnjih deset godina, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

"Okolnosti koje je prouzročilo širenje bolesti covid-19 izravno su utjecale na pad prometa putnika i vozila u unutarnjemu i međunarodnom prometu u hrvatskim morskim lukama", navode iz DZS-a uz statistiku o prometu u morskim lukama, piše Index.hr.

Brojka od 16.1 milijun putnika koji su kroz morske luke prošli (ukrcali se i iskrcali) u devet mjeseci ove godine manja je u odnosu na iste mjesece prošle godine za 48 posto.

Za 34.7 posto, na 194.2 tisuće, pao je i broj brodova koji su prispjeli u luke u devet mjeseci ove godine, ali je zato robe bilo za 1.4 posto više ili oko 15.5 milijuna tona.

Ljeto s većim prometom robe

Nešto veći porast prometa robe od 7.5 posto zabilježen je u morskim lukama samo u trećem tromjesečju ove godine s 5.5 milijuna tona, a takav rast iz DZS-a objašnjavaju porastom prometa tekućeg tereta za 15.1 posto te porastom suhe rasute robe za 11 posto u odnosu na lanjsko treće tromjesečje. S druge strane, za promet robe u kontejnerima navode da je pao za 9.7 posto.

Vezano za promet robe u morskim lukama, iz DZS-a izdvajaju luke Omišalj, Bakar i Split, koje su među pet luka koje ostvaruju više od 90 posto od ukupnog prometa robe u morskim lukama, a u trećem tromjesečju ostvarile su porast tog prometa.

U Omišlju je tako bilo 29.6 posto više prometa robe nego u lanjskom trećem tromjesečju, u Bakru gotovo 20 posto više, a u Splitu 10.4 posto više.

Manje brodova, putnika i putničkih vozila

Osim 44-postotnog pada broja putnika, treće tromjesečje, tj. ljetni mjeseci, koji inače donose najveći godišnji promet, ove su godine bili slabiji i po broju brodova u tim lukama, kojih je prispjelo 99.5 tisuća ili 33 posto manje nego u trećem tromjesečju 2019.

Pad morske luke od 25.2 posto na razini trećeg tromjesečja imaju i s ukrcanih, tj. iskrcanih 2.3 milijuna putničkih vozila na brodove, a još veći od 74.2 posto s oko 5.5 tisuća autobusa na brodovima.

Među svim lučkim kapetanijama najviše je putničkih vozila, ili 616.4 tisuće, ukrcano/iskrcano u sklopu Lučke kapetanije Split, za koju je to pad od 22 posto u odnosu na treće tromjesečje 2019., a iza nje su po tome lučke kapetanije Rijeka, Zadar, Senj, Dubrovnik, Pula, Ploče i Šibenik.

Najviše je putnika ovog ljeta imala morska luka Split, nešto malo više od 1.3 milijuna, ali je to i 50 posto manje nego u ljetu 2019., dok je na drugom mjestu morska luka Zadar s puno manje putnika nego splitska, 720.3 tisuće, ali i manjim padom, od 35.2 posto.

U prvih deset morskih luka po prometu putnika su još Jablanac, Korčula, Preko, Supetar, Cres, Krk, Dubrovnik i Rab, pri čemu sve imaju pad broja putnika, a najveći među njima, od 72.5 posto luka Dubrovnik. I ostale luke su ovog ljeta doživjele pad broja putnika.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam