Datum objave: 07. Veljača 2019

Ideja o rekonstrukciji visećeg mosta na Krki:Dr.sc Ljiljana Zmijanović upozorava da su je plagirali

Diana Ferić
Diana Ferić

Nedavno je JU NP Krka predstavio idejno rješenje visećeg mosta između utvrda Nečven i Toršenj, na gornjem toku rijeke Krke, koje je izazvalo veliku pozornost i odobravanje javnosti kao buduća atrakcija tog Nacionalnog parka, ali nitko ne spominje da je kreator ovog projekta dr.sc. Ljiljana Zmijanović, jedna od kandidata za ravnatelja JU NP Krka, zajedno s još pet među kojima je i sadašnji ravnatelj mr.sc. Krešmir Šakić. Smatrajući plagijatom to što s čim je JU NP Krka sada izašla u javnost ona je uputila i dopis ministru zaštite okoliša Tomislavu Čoriću.

 

 Na slici: Dr. sc. Dragan Božić i dr.sc.Ljiljana Zmijanović na prvoj znanstvenoj ekspediciji

Ideja o rekonstrukciju mosta postoji od 2001.

"Riječ je o čistom plagijatu. Nemoguće je da JU NP Krka ne zna da se visećim mostovima na Krki bavila još prva znanstvena ekspedicija pod nazivom „Skrivena baština rijeke Krke, od izvora do ušća“ organizirana je 2001.godine, u organizaciji Hrvatskog istraživačkog kluba i NP Krka. Ekspedicija je napravila i sidrište na klisuri podno ostataka utvrde Nečven, za koje je bio zadužen pokojni planinar Zehrijad Vikić. Član ekspedicije je bio sada poznati biolog Goran Šafarek, a ja sam bila suorganizator i član ekspedicije od strane NP Krka. Povijesna građa govori o tomu da je jedan od uskočkih vođa, don Stjepan Sorić, srušio 1647. godine most na Krki ispod Nečvena, koji ga je spajao s Trošenjem. Tražili smo u toj ekspediciji materijalne dokaze o tomu gdje je most bio kako bi se mogao rekonstruirati. Idejno arhitektonsko rješenje Visećeg mosta Nečven – Trošenj izradila je hrvatsko – engleska grupa 'Tower 151 Architects' 2001. godine, a potpisao je autor Yeoman Andrew arhitekt iz Londona, u sklopu izrade 'Trodimenzionalnih modela područja NP Krka u mjerilu 1:150 000'. Projekt sam od strane NP Krka vodila ja i sve je dokumentirano. Ja sam sve to opisala u svom magistarskom radu pod nazivom " Integracija kulturne baštine u turističku ponudu Nacionalnog parka „Krka“ u kojoj spominjem mogućnost obnove oba viseća mosta na Krki kao i što bi sve trebalo napraviti da se oni rekonstruiraju. U JU NP "Krka" dugo su i bile fotografije modela tih mostova i za njih svi znaju. Istina, kasnije su uklonjene i odnesene u skladište. Ako sadašnje vodstvo JU NP Krke ne zna za taj moj magistarski rad niti za tu ekspediciju morali bi znati barem za slovensko - hrvatsku ekspediciju koja je organizirana 2015. godine kada smo u rezultatima obavijestili i javnost. U tom priopćenju se spominju viseći mostovi na Krki tako da se zaista ne mogu izvlačiti da za to nisu čuli", objašnjava dr.sc. Ljilja Zmijanović podupirući to o čemu govori fotografijama, citatima iz svog magistarskog rada iz 2012. godine i izvješćima iz medija o zadnjoj ekspediciji.
JU NP Krka:Ne znamo za rad dr.sc. Ljiljane Zmijanović

 

U odgovoru na novinarsko pitanje koji smo s tim u vezi poslali ravnatelju JU NP Krka Krešimiru Šakiću stoji: "Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ nije upoznata sa sadržajem magistarskog rada dr. sc. Ljiljane Zmijanović. JU „NP Krka“ je 2013. godine dobila zahtjev za odobrenje radnog posjeta Parku hrvatsko-slovenske znanstvene ekspedicije od strane dr. sc. Zmijanović, međutim nemamo saznanja o rezultatima te ekspedicije te, sukladno tome, ideju za projekt visećeg pješačkog mosta Nečven-Trošenj nismo mogli preuzeti iz navedenih izvora. Most koji je povezivao srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj povijesno je poznata činjenica te je ponovno povezivanje obiju Krkinih obala u cilju gospodarske valorizacije prostora bilo pitanje vremena. Autor idejnog rješenja visećeg pješačkog mosta Nečven-Trošenj projektna je tvrtka Blok d.o.o. iz Zagreba. Autori su idejno rješenje, kao mogućnost dodatne valorizacije prostora općine Promina, predstavili prvo lokalnoj samoupravi koja je zatim kontaktirala JU „NP Krka“, nakon čega je uslijedila prezentacija projekta JU „NP Krka“. Dodali su i kako nemaju potrebe komentirati tvrdnje dr.sc. Ljilje Zmijanović.

Obratili smo se i načelniku Općine Promina Tihomiru Budanku koji nam je kazao kako za tu ideju nije čuo dok kod njega s idejnim rješenjem pred zadnje lokalne izbore nije došao Petar Cota, građevinski inženjer sada zaposlen u Hrvatskim autocestama. Zajednički su ga predstavili Krešimiru Šakiću i njegovoj ekipi koji su bili oduševljeni jer su, kako su im kazali, već prije o tome razmišljali.

 

Po odgovorima JU NP Krka ispada da je autor ideje Petar Cota je u svojim odgovorima to ne potvrđuje, a ispada da je JU NP krka odavno radio na toj ideji što u svom odgovoru ne spominju. " Rukovodstvo JU NP Krka je godinama neuspješno tražilo projektanta za taj most. Ključni susret gospodina Šakića, Tihomira Budnaka i mene, kao iskusnog projekt managera u mostogradnji, dogodio se 2017. godine i tako je taj projekt pokrenut. Ja sam prethodno u vezi s tim bio kontaktirao s gospodinom Budankom ne znajući da tu ideju ima i JU NP Krka. Dugo sam znao da postoji stari grad Nečven , ali sam tu bio negdje 2016. i do tada se nisam bavio tom tematikom", ističe Cota tvrdeći da nikad nije čuo za dr.sc. Ljiljanu Zmijanović , ne zna da je i ona radila na ideji visećeg mosta između Nečvena i Trošenja niti mu je to itko spominjao.

Ako "laže koza ne laže rog"

No čuo netko ili ne, činjenice potvrđuju da je tu ideju elaborirala upravo dr. Ljiljana Zmijanović.
"Viseći most na rijeci Krki između utvrda Nečven i Trošenj, u povijesti jednih od najznačajnijih strateških uporišta osmanske vlasti u ovim krajevima, srušili su Uskoci na čelu s vođom don Stjepanom Sorićem punih 40 godina prije oslobađanja zemlje od Osmanlija. Drugi viseći most nalazio se na ulazu u Bogočin grad na lijevoj prominskoj strani, zaključak je do kojega je došla hrvatsko slovenska znanstvena ekspedicija o visećim mostovima rijeke Krke. Ekspediciju je predvodila Ljiljana Zmijanović i znanstvenik s Instituta za arheologiju u Ljubljani, Dragan Božić, a sve pod pokroviteljstvom Nacionalnog parka Krka", stoji u izvješću prve znanstvene ekspedicije uz zaključak da su " potrebna daljnja arhitektonska, znanstvena i arheološka istraživanja kako bi se utvrdile točne lokacije".
O mogućnostima rekonstrukcije dvaju povijesnih visećih mostova na Krki i to visećeg mosta kojim se ulazilo u utvrdu Bogočin i visećeg mosta koji je spajao dvije obale rijeke i dva grada, odnosno Nečven grad i Trošenj grad dr. sc. Ljiljana Zmijanović govorio i u svom, svima dostupnom, magistarskom radu.

Na slici:Ekipa prve znanstvene ekspedicije na Krki 

"Prijedlogom prostornog plana iz (2003.) ne spominju se dva viseća mosta, a koja čine sastavni dio navedenih spomenika fortifikacijske arhitekture.
U novije vrijeme sve veći znanstveni interes za starohrvatske srednjovjekovne utvrde, analogno tome praćen je istraživanjem izvorne građe od matične struke. Novija istraživanja navode ulaz u Bogočin preko visećeg mosta, kao i sve više navoda izvorne građe u kojima se spominje viseći most preko rijeke Krke, a koji je spajao Nečven i Trošenj grad"; piše ona navodeći potom rezultate ekspedicije „Skrivena baština rijeke Krke od izvora do ušća“ 2001.-2003., koji su nakon spuštanja niz klisuru podno Nečvena, a prema obali rijeke pokušali identificirati lokaciju koja bi po svojim prirodnim karakteristikama i viđenoj ljudskoj intervenciji u prostoru mogla biti uporišna točka visećeg mosta davnih graditelja i na kraju zaključuje: "Za navedene spomenike fortifikacijske arhitekture valjalo bi obaviti fotogrametrijsko i arhitektonsko snimanje, provesti arheološka istraživanja, konzervirati ih, mostove rekonstruirati, te sve utvrde učiniti dostupnim za posjećivanje. Njihovo uključivanje u turističke itinerere moglo bi značiti novu priliku u orijentaciji prema ekoturizmu i pomlađivanju Nacionalnog parka kao destinacije", isto što u svojim zaključcima, kako su objavili mediji iznosi i znanstvena slovensko - hrvatska ekspedicija iz 2015. godine.

Više od prešućivanja toga čija je ideja viseći most Nečven - Toršenj brine to što ništa od toga do sada nije napravljeno, a izašlo se s idejnim rješenjem visećeg mosta, od Uprave za zaštitu prirode Ministarstva okoliša i energetike traži se utvrđivanje posebnih uvjeta za izgradnju visećeg mosta preko kanjona Krke, a nakon izrade idejnog i geodetskog projekta, bit će podnesen zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
 

Iz kategorije: Vijesti