Roditelji u Hrvatskoj za instrukcije za svoju djecu potroše više od 50 milijuna kuna godišnje. Po tim postocima smo zasigurno prvi u Europi, javlja HTV:
Što to govori o hrvatskom obrazovnom sustavu?
Dr. sc. Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu već dugo istražuje fenomen instrukcija. Zadnji podaci pokazuju da se njima koristi od 40 do 45 posto učenika, najčešće iz matematike.
Instrukcije se uzimaju od prvih razreda osnovne škole i to iz svih predmeta. Imali smo situaciju djeteta koje uzima poduke iz tjelesnog kako bi naučilo napraviti zvijezdu, otkrila je Ristić Dedić te naglasila da podaci govore dovoljno o kvaliteti sustava jer sustavi koji ne funkcioniraju dobro, obično su oni u kojima bujaju privatne instrukcije.
Ivan Janjić, profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj I. gimnaziji, napomenuo je da su instrukcije postojale oduvijek i da su nužne u nekom malom postotku, ali naš školski sustav funkcionira računajući na njih. To pokazuje da je kvaliteta loša, naš sustav je teško bolestan i osim praktičnih stvari - da dijete nešto nauči, instrukcije prikrivaju sve nedostatke sudionika u tom procesu - od nastavnika, učenika, roditelja i nastavnog gradiva, poručio je, kako je istaknuto u toj emisiji HTV-a.
Prof. dr. Zlatko Miliša s Filozofskog fakulteta u Osijeku je spomenuo istraživanje u kojem se pokazalo da je od 21 ispitivane vrijednosti na prvom mjestu uspjeh, koji je u našem društvu i sustavu sinonim za odlikaša ili superodlikaša. U osnovnim školama imamo 5 posto superodlikaša od 5. do 8. razreda. Smatram da je ocjena za loše nastavnike sredstvo da bi se sačuvao autoritet pa se stvaraju brojne frustracije. Škola je ogledalo društva, naglasio je.
Zrinka Ristić Dedić problem vidi i u tome što naš sustav nema dobar element potpore za učenike koji ne uspijevaju uhvatiti korak s onim što se u školi radi. Instrukcije su često spas - kada dođe voda do grla, kada se trebaju ispravljati jedinice, cijela se obitelj okreće prema vanjskom modelu pomoći da bi se djeca uspjela održati u sustavu.
Ja bih smatrao osobnim neuspjehom kad bih znao da je netko od mojih učenika bio na instrukcijama jer to znači da nisam dobro odradio svoj posao, kazao je prof. Janjić i naglasio da se ne trebaju prihvaćati isprike nastavnika da je gradivo teško ili učenika koji kaže da ništa ne razumije jer se događa to da se potiče pasivnost i učenika i nastavnika, a kompenzira se preko instrukcija.
Što se tiče državne mature - postoje legalne tvrtke koje žive od toga, njima odgovara da školski sustav ne funkcionira, da bude pasivan i trom. Fascinantni su podaci jedne od tih tvrtki da je više od 50 posto zagrebačkih srednjoškolaca prošlo njihovu školu. Ministarstvo se zaista treba zabrinuti što trećina djece na državnoj razini koristi te instrukcije, rečeno je u emisiji.
Najveći problem za Zlatka Milišu je šutnja intelektualne zajednice i sustav studiranja po Bologni. Ivan Janjić smatra da treba obratiti pozornost na kategoriju studenata koja dolazi u školu, a Zrinka Ristić Dedić vjeruje da jedino cijelovita kurikularna reforma može pomoći promjenom sadržaja i načina na koji se uči, prenosimo s portala HTV -a.
