Dr.sc. Ivo Glavaš, vijećnik Mosta u šibenskom Gradskom vijeću, znanstvenik i konzervator u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku, Uprave za zaštitu kulturne baštine. dao je intervju svom stranačkom portalu u kojem objašnjava zašto misli da Šibenik nazaduje i što bi on napravio za razvoj Šibenika koji prenosimo u cijelosti:
Kako ste se odlučili angažirati u svom gradu?
Ja sam Šibenčanin. Točka. Stalo mi je do mog grada, a vidio sam što se zbiva. Gradska uprava Grada Šibenika putem preplaćenog PR-a kontinuirano proizvodi spinove kako grad napreduje. Na taj način se stvara potpuno pogrešna slika u javnosti o velikom šibenskom prosperitetu i iskoraku. Ispada da taj napredak vide svi, osim Šibenčana. Ono što Šibenčani vide je da grad nazaduje, i to ubrzano, a napreduju samo nezaposlenost i iseljavanje. Općenito govoreći, skidam kapu svakome tko radi, gradi i posluje u Šibeniku, a da još nije propao. Svaki put kad pomislim da gradska vlast ne može gore, ona me uvijek i opet iznova neugodno iznenadi. Šibenska realnost je takva da su mladi prisiljeni otići u inozemstvo i biti građani drugog reda, dok istovremeno prosperiraju oni kojima je riječ ˝natječaj˝ sinonim za ˝dražbu˝. Uostalom to je bio jedan od razloga zašto je HDZ nakon četiri godine mandata, na lokalnim izborima 2017. godine izgubio jednu petinu svog biračkog tijela. Građanima su se očito više sviđali na neviđeno.
Nakon što sam doktorirao početkom 2015. godine, odnosno realizirao sve svoje profesionalne ciljeve, počeo sam intenzivno razmišljati o ekonomskom propadanju grada i političkoj situaciji. Međutim, u to vrijeme nije bilo niti jedne ozbiljne političke opcije kojoj bih se priključio, a onda se pojavio Most. To su ljudi koji znaju identificirati probleme, sagledati ih i proanalizirati, te ponuditi konkretna rješenja, za razliku od nekih drugih koji svojim jeftinim populizmom i ispraznom demagogijom realno ne nude apsolutno ništa.
S obzirom na svoju struku kojim se problemima posvećujete?
Moji interesi su vrlo široki. Diplomirao sam povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, te doktorirao arheologiju. Zaposlen sam kao konzervator u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Veliki je problem što je Šibenik jedini veći grad u Dalmaciji koji nema svoje sveučilište. Po uzoru na Sveučilište sjever u Varaždinu, u zoni bivšeg TEF-a, osnovali bismo javno sveučilište za obrazovanje za suvremene tehnologije, šibensko Sveučilište elektrotehnike i računarstva. Jedino je osnivanje sveučilišta u Šibeniku garant ostanka mladih, obrazovanih ljudi, profesora i zaposlenika administrativnih i drugih struka različitih stručnih sprema potrebnih za rad sveučilišta. Zona TEF-a je golemi neiskorišteni gradski potencijal s gotovo 28 hektara prostora na kojem je bez ikakvih problema moguće smjestiti šibensko sveučilište s kampusom za boravak studenata i profesora, trgovački centar i sportski centar s rekreacijskom zonom.
Na ljestvici od jedan do deset, kako ocjenjujete rad aktualne gradske vlasti u Šibeniku?
Minus sto. Prije svega, osvrnuo bih se na znanje. Na jednoj od sjednica Gradskog vijeća, dok sam pripremao izlaganja o drugim temama, informacije radi, postavio sam dvadesetak jednostavnih pitanja dogradonačelniku za društvene djelatnosti gospodinu Pašku Rakiću, a nisam dobio ni jedan jedini odgovor. Lokalni HDZ očito pomiče granice u pogledu kadrova.U pogledu stručnosti, u Šibeniku su se pojavila nova vrsta izvješća o pravnim predmetima, tzv. haiku izvješća. Naime, pročelnik za upravljanje gradskom imovinom Tihomir Paškov je izvješće jednog od najvažnijih odjela skratio na svega dvije rečenice. To za HDZ znači transparentnost.
Nadalje, u pogledu demokracije i slobode govora na Gradskom vijeću, HDZ je izmjenama i dopunama Poslovnika ograničio trajanje vijećničkih pitanja. Kad već ne može ukinuti Gradsko vijeće, onda da ga barem ušutka i onemogući u normalnom djelovanju. Žao mi je što su zbog mojih govora i drugi vijećnici ostali zakinuti. A u pogledu rada, put kojim vladajuća garnitura vodi ovaj grad je realno put bankrota. Burićev put ekstremnog povećanja rashoda u kombinaciji s neproporcionalnim rastom prihoda, doveo je Šibenik do toga da nema daha da izvuče ni jednu investiciju ili da je podrži iz gradskog proračuna, a sve to vodi samo prema još većem kreditnom zaduživanju ionako prezaduženog grada. Sve što znaju je podići kredit, ali nije ih briga tko će u konačnici sve te kredite vraćati, odnosno tko će jednog dana u bliskoj budućnosti spašavati posrnuli grad. Vjerujem da će građani Šibenika znati prepoznati tko želi napredak i prosperitet ovog grada koji godinama ispašta zbog ovakvog načina upravljanja.
Što biste vi još promijenili u Šibeniku?
Nadam se samo da neće biti prekasno da se Šibenik spasi. To je grad prepun potencijala, ali njegov napredak koče, da se tako izrazim, lokalne mini-Borg skupine. Osim sveučilišta, tu je niz velikih problema. Ne biste vjerovali, aktualna vlast je otvorila vrata skladištenju opasnog otpada u zoni Podi, bez valjanog razloga. Smjer kojim se razvija industrijska zona je zabrinjavajući. Umjesto kaotičnog i neodgovornog gospodarenja zonom, mi ćemo Pode pretvoriti u centar prerađivačke industrije, čija će okosnica biti metaloprerađivačka industrija koja će se bazirati na aluminiju, a oko prerade aluminija na Podima će se koncentrirati niz pogona s različitim završnim aluminijskim proizvodima. Dovest ćemo standardne i tradicionalne prerađivačke industrije kao što su proizvodnja hrane i pića, odjeće i obuće, prijevoznih sredstava i rezervnih dijelova za prijevozna sredstva, proizvoda od drva i metalnih proizvoda. Također, novcem iz proračuna poticat ćemo otvaranje radnji šibenskih obrtnika, obućara, zlatara, ključara, pekara, slastičara i ugostitelja te različitih OPG-ova i proizvođača zdrave hrane koja je ekološki uzgojena.
Tim i drugim projektima, cilj nam je u što kraćem vremenskom roku omogućiti razvoj onih djelatnosti koje na najbrži način vode otvaranju konkretnih radnih mjesta. Naglašavam – konkretnih, jer ja se nisam počeo baviti politikom radi prodavanja iluzija. Katastrofalno stanje u kojem se Šibenik nalazi, a i cijela država, zahtjeva ljude koji znaju što treba promijeniti i kako to izvesti. A to je Most.
