Datum objave: 15. Svibanj 2018

NA DANAŠNJI DAN – Počela je Bitka na Sutjesci u kojoj je poginulo 787 Šibenčana

Diana Ferić
Diana Ferić

Prije 75 godina, 15. svibnja 1943. godine, počela je Bitka na Sutjesci, epska borba u koju su krenule združene snage njemačkih nacista, talijanskih fašista, bugarske carske vojske i srbijanskih četnika, potpomognute s oko 15 000 ustaša i domobrana s namjerom da unište antifašistički pokret.

Na oko 22 150 partizana antifašista među kojima je bilo 3500 bolesnika i ranjenika, krenula je armada od 127 000 dobro naoružanih vojnika predvođenih iskusnim njemačkim oficirima i nije ih uspjela pobijediti.

U toj neravnopravnoj bitci koja je bitno utjecala na tijek Drugog svjetskog rata i pobjedu nad nacizmom, sudjelovalo je 1316 Šibenčana od kojih je na bojnom polju palo 787. Šibenik je u Bitci na Sutjesci dao najveći obol u krvi.

Danas se tih šibenskih kćeri i sinova, Hrvatica i Hrvata, težaka, radnika, trgovaca, učenika, pekara, krojača, postolara, ribara, lučkih radnika, kovača… nećemo sjetiti niti im odati počast jer se na njihovu žrtvu danas gleda kroz nove ideološke naočale koje ne razlikuju komunizam i antifašizam.

Na to je, govoreći upravo prigodom sjećanja na Bitku na Sutjesci upozoravao i bivši predsjednik Sabora Luka Bebić (HDZ). On je u intervjuu "Novom listu" kazao: Ti ljudi su išli osloboditi svoj narod i zemlju od okupacije, borili su se za svoju budućnost. Jedno je komunizam, a drugo antifašizam. Među poginulima u Bitki na Sutjesci bilo je više od 40 posto Hrvata. Treba dijeliti partizane koji su tamo bili iz ideoloških pobuda od velike većine koja je u pokretu završila revoltirana sporazumom između Pavelića i Musolinija po kojem je velik dio Dalmacije predan Italiji. Samo malini dio njih bio je komunističkog usmjerenja. Velika većina antifašista borila se za svoj narod i državu. Na čelu antifašističkog pokreta bila je Komunistička partija. Komunisti jesu predvodili borbu protiv sila Osovine, a potkraj rata paralelno i ideološku revoluciju, no 1942. i 1943. ideologija nije igrala veliku ulogu.

Danas ne bi smjelo biti zaboravljeno da Hrvate iz Dalmacije i najbrojnije među njima Šibenčane, u partizane i među antifašiste nije odvela ideologija nego da ih su ih na to natjerli prije svega teror talijanskih fašista i beznađe nakon što je Pavelićev ustaški režim predao Dalmaciju fašističkoj Italiji. Među 22 000 antifašista koji su sudjelovali u Bitci na Sutjesci bilo je 13 695 težaka, zemljoradnika 5165 radnika, 1572 đaka i 367 studenata pa i 10 svećenika koji sigurno nisu krenuli u borbu iz bilo kakvih ideoloških pobuda. Oni su jednostavno su se borili za slobodu u partizanskim postrojbama jer drugog izbora nisu imali. Oni su bili istinski antifašisti, a antifašizam sam po sebi nije ideologija, nego borba protiv nacističke i fašističke ideologije po kojoj neki ljudi, a među njima su bili i Hrvati u Dalmaciji, nisu smjeli postojati te ih je trebalo ili fizički istrijebiti ili odnaroditi.

 

Iz kategorije: Vijesti