Političar ostaje političar, zaključak je nakon večerašnjeg predavanja pod nazivom „Između atrakcije i svakodnevice - Dionici života u povijesnoj gradskoj jezgri“ koje je održao državni tajnik u Ministarstvu kulture dr.sc Ivica Poljičak u šibenskom muzeju jer, uvažavajući sve što je kazao o povijesti života u šibenskoj gradskoj jezgri i mogućim putevima njezine revitalizacije., na konkretno pitanje nije stručno, već je politički odgovorio.
Tema je, dakle, bila povijesna jezgra i kako u nju vratiti život tijekom cijele godine pa smo ga upitali što on, kao stručnjak koji se bavi tim pitanjima, misli o tomu da je gradska uprava u Šibeniku imala priliku upravo za advent oživjeti cijelu gradsku jezgru i disperzirati po njoj događanja kako bi poduzetnicima koji u njoj posluju cijelu godinu dala mogućnost da ožive, a ne sve koncentrirati na jedno mjesto, na đardin dok je ostali dio središta grada avetinjski pust. No nije ništa konkretno odgovorio iako je priznao da je do Muzeja došao avetinjski praznim ulicama starog dijela Grada. „To je pitanje za gradsku upravu. Mogu reći da mi se advent u đardinu sviđa i da mi je to Ok“, kazao je izbjegavajući konkretan odgovor.
Poljičak je večeras pričao o povijesti šibenske gradske jezgre i kako se u njoj odvijao život od vremena kada je središnji život grada bio na Poljani koja je bila i političko središte i komunikacijsko središte.
„Za razliku od Zagreba gdje su u to vrijeme nastajali sadržaji u Donjem gradu u Šibeniku se sve počelo događati izvan povijesne jezgre od gradnje bolnice, suda, gimnazije. To je bilo razdoblje prvog izlaska Šibenika iz stare gradske jezgre. Uvijek ostaje ono pitanje što bi bilo da su se očuvale zidine kao što je to slučaj u Dubrovniku.
Tad počinje širenje grada s obzirom na broj stanovnika, ali i dalje ih većina živi i staroj gradskoj jezgri“, podsjetio je Poljičak.
Objasnio je potom i razvoj Šibenika nakon drugog svjetskog rata kada i dalje fokus ostaje na povijesnoj jezgri koja, ponajviše zahvaljujući arhitektu Biliniću dobiva obrise koje mi danas poznajemo, a nastale su intervencijama na lokacijama koje su stradale u 2. svjetskom ratu i nemaju veze s onim što je na njima prije bilo, a nama se danas čini da su one oduvijek tako izgledale. I tako redom. Potom se razvijala periferija Šibenika u socijalizmu ,a povijesna jezgra je ostala trgovačkim središtem sve do Domovinskog rata i izgradnje trgovačkih centara i vraćanja privatnog vlasništva .
Kao jedna od najvažnijih zahvata u novije doba Poljičak je istaknuo gradnju sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
„ Kako smo se brzo naviknuli na dobro. Ne mogu zamisliti današnji Šibenik bez tog pročistača, bez čistog mora kakvo danas imamo što je omogućilo gradnju gradskog plaža, a jedan od ključnih događaja je bila demontaža bivše Tvornice elektroda i ferolegura sa svim teškoćama koje su bile vezane za taj prostor, ali je to omogućilo da Šibenik postane pravi turistički biser“, istaknuo je Poljičak.
Nije baš išao previše u detalje o tomu što se s povijesnom jezgro m događalo potom i što se događa danas. Za razliku od konkretnih priča do tog vremena tada se pretvara u političara i frazira pa kaže: „ Naravno da bi o ovome mogli dugo govoriti. ali rekao bi sljedeće kad govorimo o revitalizaciji. Sigurno je da svatko od nas ima neku svoju definiciju što je revitalizacija. Držim važnim naglasiti da revitalizacija nije samo obnova građevina jer kad bi to bilo tako onda bi ovaj dio grada postao samo kulisa za turiste koji dolaze. Druga stvar koja je važna je da imamo obnovu ekonomske funkcije u staroj gradskoj jezgri jer ona nije samo prostor za turizam i za stanovanje nego i prostor rada. To je pitanje a raspravu. treće je da moramo imati socijalnu komponentu jer što će stara gradska jezgra bez svojih stanovnika. Usudio bih se reći da stari dio grada nikada nije bio ljepši i nikada nije imao manje stanovnika.Ovaj dio procesa koji se događa unutar nekoliko godina je to da je sve postalo podređeno turizmu što ima i svojih dobrih strana jer imamo od čega živjeti , ali ima to i onih loših strana jer ljude u staroj jezgri treba pitati imaju li gdje kupiti kruh, meso...
Imamo političke strukture, stručnjake, stanovnike koji su svi pozvani reći što napraviti sa starom gradskom jezgrom. Istina je da to može doći do konfliktnih situacija jer svi nemaju isti pogled na to i to treba dovesti u jedno ravnotežu – treba napraviti jedan revitalizacijski program, ali program koji trebaju napraviti ljudi koji to žive i koji to moraju provoditi. U protivnom nemojmo se iznenaditi, ako pustimo da to rješava tržište, da će ovdje biti skroz drugi ljudi“, završio je svoje predavanje Poljičak
Nakon toga je Kino klub Šibenik prikazao projekciju filma „Kroz šibenske tisne kale „ Mate Relje koji govorio o jednom drukčijem opuštenijem glazbenom Šibeniku u vrijeme kada je povijesna gradska jezgra vrvjela životom.
