Prema podacima Financijske agencije (FINA) zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2016. godine blokadi je bilo 327 176 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 41,16 milijardi kuna. Zadnji dan u prosincu 2015. godine, bilo je blokirano 321 580 građana, čiji je dug iznosio 36,52 milijarde kuna, godinu dana ranije, u prosincu 2014. godine blokirano je bilo 322 498 građana s dugom od 31,06 milijardi kuna, dok je 31. prosinca 2013. godine u blokadi bilo 299 795 građana, a dug je iznosio 23,82 milijarde kuna.
Odnosno, broj građana čiji su računi zbog neizvršenih osnova za plaćanje blokirani porastao je od kraja 2013. do kraja 2016. za devet posto, dok su njihove neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto.
- Jedan od razloga tom trendu jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu - objašnjavaju iz FINA-e.
Od ukupnog broja građana u Republici Hrvatskoj (4 284 889 prema popisu stanovništva iz 2011. godine), njih 3 654 728 ili 85,29 % ima otvorene račune, jedan ili više njih, te je ukupan broj otvorenih računa građana evidentiranih u Jedinstvenom registru računa (JRR), prema stanju od 31. prosinca 2016. godine, 7 253 803 računa. Od toga je blokiranih računa 723 074 (9,97 %). Broj računa građana potpuno izuzetih od ovrhe je 509 129.
Više od polovice ukupnog duga građana s kraja prošle godine, 50,09 posto ili 23,6 milijarde kuna, odnosi na nepodmirene obveze prema bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama. Točnije, dug građana prema cijelom financijskom sektoru penje se na 23,6 milijarde kuna ili 57,45 posto ukupnih dugovanja s kraja prošle godine.
Prema središnjoj državi te jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave građani su, pak, krajem 2016. imali 5 milijardi kuna neplaćenih obveza, a prema telekomunikacijskim tvrtkama 1,11 milijardi kuna. Značajan udio (25,95 posto) imaju i dugovanja građana prema ostalim vjerovnicima, tvrtkama, građanima, obrtima i sl., koja su na kraju prošle godine iznosila 10,6 milijardi kuna.
- Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 31. prosinca 2016. godine bilo 75 908. Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 117 638 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna - stoji u rezultatima Financijske agencije, kao i to da je broj blokiranih građana čiji dug iznosi do 10.000 kuna, smanjen sa 126 662 na 117 638 (stanje 31. 12. 2016.) ili za 7,12 %. Jednako tako smanjen je i iznos njihova duga sa 477,55 milijuna kuna na 448,00 milijuna kuna (stanje 31. 12. 2016.) ili za 6,19 %.
- Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna. Iznos njihovog duga, 31. prosinca 2016. u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, veći je za 15,47 % (1,26 milijardi kuna). Slijedi dug građana čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od 1 milijun kuna s rastom od 14,14 % (467,32 milijuna kuna) te onih čiji je iznos veći od milijun kuna, koji je porastao za 13,03 % (2,50 milijardi kuna) - analizira FINA.
