Datum objave: 20. Siječanj 2017

U Šibeniku zaboravljena 400. obljetnica smrti slavnog Fausta Vrančića

Diana Ferić
Diana Ferić

Šibenik,a mislimo pri tome na šibenske dužnosnike, znaju se često podičiti Faustom Vrančićem kao jednim od najpoznatijih Šibenčana, ali se, s druge strane, nisu baš potrudili to pokazati i djelima. Potvrdilo se to i danas, na 400. obljetnicu njegove smrti čega se u Gradu nitko nije sjetio, jedino Prvićani pa će u tamošnjoj crvi u Prvić Luci biti služena misa u čast Fausta Vrančića. Koliko je Faust Vrančić za Hrvatsku, a najprije za Šibenik odakle potječe bitan svjedoči i to što u povodu njegove smrti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu priprema nekoliko zanimljivih događaja.


Inicijativa da se splitska zračna luka nazove imenom Fausta Vrančića

Upravo u povodu njegove smrti podsjećamo da je Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, članica Međunarodnog vijeća akademija tehničkih znanosti sa sjedištem u Washingtonu i Europskog vijeća za primijenjene znanosti i inženjerstvo sa sjedištem u Parizu, podržala prijedlog Šibenčanina dr. sc. Gojka Nikolića da, nakon što je UNESCO 2016. godinu proglasio godinom Fausta Vrančića, Zračna luka Split dobije ime Fausta Vrančića te da se ubuduće zove Zračna luka Faust Vrančić. Gojko Nikolić, fetivi Šibenčanin je autor monografije „Život i izumi Fausta Vrančića“ nedavno, za doprinos razvitku tehnologije i tehničkog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj i svijetu s posebnim naglaskom na unaprjeđenje tehnike inovativnim razvojem i primjenom novih rješenja, uređaja i tehnologija koje su se njegovim zalaganjem primijenile u industriji, nagrađen Državnom nagradom tehničke kulture „Faust Vrančić“ za životno djelo

 

Akademija je još 9. ožujka 2016. godine taj prijedlog (Predmet/Subject: Inicijativa HATZ-a za davanje imena zračnoj luci Split Naš broj HATZ-1603-119/1) službeno uputila Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Splitsko - dalmatinskoj Županiji i splitsko – dalmatinskom županu Zlatku Ževrnji, Upravi Grada Trogira i gradonačelniku Trogira Anti Stipčiću, upravi grada Splita i splitskom gradonačelniku Ivi Baldasaru. Na taj dopis do kraja ove godine odgovorila je samo Hrvatska akademija znanosti umjetnosti dok Ministarstvo, Split i Trogir nisu čak ni potvrdili da su ga primili.

Propuštena prilika

 

Tako je propuštena prilika da Hrvatska, nakon što je UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, specijalizirana organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda čiji je glavni cilj doprinos miru, sigurnosti, unapređenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda te suradnja među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture) proglasio svjetsku godinu Fausta Vrančića, oda počast svom velikanu i postane globalno prepoznatljiva kao domovina Fausta Vrančića. UNESCO je Vrančićeve „Nove strojeve“ uvrstio među najznačajnija svjetska inovativna i tehnička djela, a njega uzdigao među najvažnije ličnosti u povijesti čovječanstva.

 

 

Izborimo se zajedničkim snagama da se Zračna luka Split nazove Zračna luka Faust Vrančić

Inicijativa Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, koju je potaknuo prof. dr. Gojko Nikolić – Dado, glasi:
Poštovani,
UNESCO je 2015. godinu proglasio godinom Fausta Vrančića u povodu 400. godišnjice tiskanja knjige „Machinae novae“, našeg Leonarda, jednog o naših najvećih izumitelja, lingviste, književnika, filozofa, diplomate, a iduće godine bit će obilježena 400. godišnjica njegove smrti. Pri tome valja istaknuti da je tijekom prošle godine Akademija tehničkih znanosti Hrvatske jedina u Hrvatskoj, na razini države, dostojno obilježila 400. godišnjicu izdavanja knjige „Machinae novae“ tog znamenitog hrvatskog stvaratelja. Akademija je prepoznala značaj te obljetnice i potaknula, organizirala i financijski poduprla izdavanje knjige „Život i izumi Fausta Vrančića“, dr. sc. Gojka Nikolića, koja mnogim novim činjenicama daje vrstan prilog prepoznavanju Vrančićeva izuzetnog doprinosa čovječanstvu i ugledu svoje domovine te reafirmaciju njegovog djela koje je skoro završilo u povijesnom prešućivanju i zaboravu.
Kao i mi, i mnogi drugi narodi se odužuju svojim znanstvenicima i velikanima iz povijesti nazivajući svoje velike aerodrome njihovim imenima. Poznat je međunarodni aerodrom Leonardo da Vinci u Rimu, međunarodni aerodrom u Bagdadu nosi ime Abbasa Ibn Firnasa arapskog izumitelja, inženjera i pjesnika iz 9. stoljeća, a aerodrom u Surčinu pokraj Beograda dobio je ime po velikom znanstveniku Nikoli Tesli.
Postoji poveznica Fausta Vrančića i zrakoplovstva preko njegovog izuma padobrana koji je po svim elementima jednak suvremenom padobranu. Slična je situacija bila jedan od razloga davanja aerodromima imena Leonarda da Vincija i Abbasa Ibn Firnasa jer su jedan i drugi radili su na izradi letjelica, odnosno krila za let poput ptica.
Odabir Zračne luke Split, koja je u predjelu Resnik u neposrednoj blizini Trogira, ima također dodatno značenje. Osim što je Faust Vrančić Dalmatinac porijeklom Šibenčanin, on je po baki Margareti i Trogiranin. Njegova baka bila je sestra biskupa Ivana Statilića, Trogiranina, jednog od značajnih imena Hrvatske povijesti.
Na poticaj dr. sc. Gojka Nikolića, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske smatra da je sada dobra prigoda je da se u ovoj ili najkasnije u idućoj godini, koje su obilježene godišnjicama vezanim za ime Fausta Vrančića, odužimo jednom od naših najvećih velikana na dostojan način nazivajući Zračnu luku Split njegovim imenom. Time bi se na originalan način populariziralo njegovo ime, a posebno istaklo njegovo porijeklo, jer ne treba zaboraviti da ga često svojataju Mađari i Talijani.
Držimo da bi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao najznačajnija znanstvena institucija u Hrvatskoj, koja okuplja najistaknutije znanstvenik svih područja svojim značajem i ugledom trebala potpomoći inicijativi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, jer Faust Vrančić nije samo izumitelj u tehničkom području, on je jedan od naših prvih i najznačajnijih lingvista. Njegov peterojezični rječnik je prvi hrvatski rječnik. K tome treba dodati i njegova filozofska djela i rasprave.
Isto tako, smatramo da bi inicijativu trebalo poduprti i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture osobito nakon uspješne inicijative da se zračna luka Zagreb nazove prema prvom hrvatskom predsjedniku, dr. sc. Franji Tuđmanu.
Također smatramo da i predstavnici lokalne samouprave, Splitsko-dalmatinska Županije, Uprave grada Trogira i Uprave grada Splita trebaju poduprti i provesti ovu vrijednu inicijativu.
Stoga Vas molimo da nas izvijestite o Vašim razmišljanjima te da zajedničkim snagama izborimo da se Zračna luka Split nazove Zračnom lukom Faust Vrančić.

 

S poštovanjem,
predsjednik
Akademije tehničkih znanosti Hrvatske
prof. dr. sc. Vladimir Andročec

 

Zašto šuti Šibenik?

Na inicijativu da Zračna luka Split dobije ime Fausta Vrančića nijem je ostao i Šibenik, Faustov rodni grad što je zaista velika šteta budući da je Šibenik ove godine slavio 950. obljetnicu prvog spomena svog imena u povijesnim izvorima te da se posebno ponosi Faustom Vrančićem kao jednim od svojih najvećih sinova. Moguće da Šibenik kao ni Grad Vodice, na čijem je otoku Prviću izgrađen Memorijalni centar Fausta Vrančića, nisu bili izravno uključeni u ovu inicijativu o kojoj se nisu očitovali ni svi koji su bili pozvani da je podrže i ostvare. No, zato se sada otvorila mogućnost da Šibenik i Vodice postanu nositelji tog projekta od kojeg bi upravo oni imali najviše koristi. Davanje Zračnoj luci Split ime Fausta Vrančića donijelo bi Šibeniku i Vodicama nemjerljivo vrijednu globalnu promidžbu.
Za tako nešto još nije kasno, ali bi trebalo požuriti da nam ga ne „ukradu“. Kao u slučaju Nikole Tesle čije je ime uzela zračna luka u Beogradu, ime Fausta Vrančića mogli za svoje aerodrome uzeti Italija ili Mađarska, zemlje koje se također ponose djelima našeg Šibenčanina Fausta Vrančića.  

Iz kategorije: Vijesti