Datum objave: 22. Studeni 2016

Novinari i radnici u kulturi upozoravaju na štetne posljedice plaćanja doprinosa na autorske ugovore

Snježana Klarić
Snježana Klarić

Pripreme za 23. izdanje Orguljaške ljetne škole u Šibeniku ne ide posve po planu, kako neslužbeno doznajemo, zbog najave plaćanja doprinosa na autorske honorare u sklopu najavljene porezne reforme Ministarstva financija i ministra Zdravka Marića.

 

Najavljeno opterećenje honorarnih primanja plaćanjem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja nije samo problem za organizatore Orguljaške ljetne škole, već uzrokuje (egzistencijalne) poteškoće nizu nezavisnih profesionalaca i autora poput novinara, pisaca, prevoditelja, redaktora, brojnih umjetnika, sviju onih koji za život zarađuju zahvaljujući svom intelektualnom kapitalu, kreativnošću, talentu.

 


S novcem kojim inače raspolažu prilikom organizacije Orguljaške ljetne škole, priča Božidar Grga, baštinik šibenskog kulturno – povijesnog bogatstva koje predstavljaju orgulje, trenutačno – preživljavaju. S istim iznosom novca kojim raspolažu danas, nekoć su mogli 'servisirati' i do 12 orgulja pred početak Škole. Danas, pak, mogu jedva dvije ili tri.

 

Novi nameti to će dodatno ugroziti, a da se to doista ne bi dogodilo u praksi, pobrinut će se Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnosti i kulturnih industrija u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom koji će u srijedu, 23. studenog, održati zajedničku konferenciju uz podrušku Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

 

- Ako ikako možete, dođite sutra u 11 sati, makar i na kratko, na zajedničku konferenciju za novinare radnika u kulturi i novinara kojom se želi upozoriti na štetne posljedice po naše kolegice i kolege koji žive od autorskih honorara. Na njih se poreznom reformom želi uvesti plaćanje doprinosa, čime će neto iznosi ionako niskih honorara, gotovo je sigurno, postati još manji. Važno je da se u Novinarskom domu okupimo u što većem broju (kulturnjaci najavljuju velik odaziv) i demonstriramo našu odlučnost i solidarnost s kolegicama i kolegama uoči sjednice Vlade u četvrtak. Ovo je ta prilika – poručio je Vladimir Lulić, glavni tajnik Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija koji poručuje da je plaćanje doprinosa na autorske honorare svjetski je presedan.

 

- Prema svim informacijama koje smo prikupili iz raznih izvora, niti u jednoj zemlji na svijetu na autorske honorare se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Porezna reforma, najavljena kao jedan od temeljnih poduhvata nove Vlade, izvršit će novi udar na kulturni i kreativni sektor, i to u trenutku kada je državni proračun za kulturu najniži u povijesti – obavještavaju iz Klastera.

 

Prosvjed protiv moguće odluke Vlade o još jednom udaru na kulturu, od kojega državni proračun neće ostvariti nikakav ozbiljan prihod, ali će zato kompletan sustav svih vrsta produkcije intelektualnih dobara, od novina pa do kazališta, filma i televizijske produkcije, postati još neprofitabilniji.

 

Prema podacima Porezne uprave, nešto više od 360 tisuća građana lani je ostvarivalo drugi dohodak koji im je bio jedini ili dodatni izvor prihoda, prenosi Tportal. Pritom je, tvrdi portal, većina ugovora bila o djelu, dok se manji dio odnosio na autorska i umjetnička djela, stoga je namjera vlade bila smanjiti razliku u poreznom opterećenju drugog dohotka smanjenjem opterećenja na ugovore o djelu i povećanjem opterećenja na autorske i umjetničke ugovore.

 

Kod obračuna 'honorara' više neće biti izuzeća od plaćanja doprinosa, ali će se doprinosi smanjiti s 15 posto na 7,5 posto za zdravstveno i s 20 posto na 10 posto za mirovinsko osiguranje. Porez će se obračunavati po stopi od 24 posto umjesto dosadašnjih 25, dok će neoporezivi iznos primitka za autorske naknade ostati 30 posto, te za umjetničke naknade 55 posto.

 

Sve je izglednije da je Vlada RH, točnije Ministarstvo financija na čelu s ministrom Marićem preozbiljno shvatilo prognoze kako nezavisni profesionalci, tzv. freelanceri mijejanju budućnost poslovanja. Bile su to optimistične prognoze, dok se nije počela tumačiti porezna reforma čije pojedine odluke stupaju na snagu već 1. siječnja 2017.
 

Iz kategorije: Vijesti