Sinoć je u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića prvi puta nakon punih 60 godina u Šibeniku održan javni skup posvećen šibenskom književniku Simi Matavulju, njegovom životu i stvaralaštvu.
Predavanje "Simo Matavulj: 160. godišnjica rođenja šibenskog književnika“ organiziralo je Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Šibenika. O životu, značaju i književnom opusu Sime Matavulja tom prigodom govorili su dr. Jadran Kale, kustos-etnolog Muzeja Grada Šibenika i viši predavač na Odjelu za etnologiju Sveučilišta u Zadru, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, profesorica slavistike Dubravka Bogutovac na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost te profesorica južne slavistike, diplomirana etnologinja i kulturna antropologinja Virna Karlić na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Usprkos neprikladnom terminu i lošim vremenskim prilikama predavanje o Simi Matavulju privuklo je respektabilan broj Šibenčana među kojima je, na žalost, bilo vrlo malo javnih i kulturnih djelatnika i gradskih dužnosnika iako je Grad Šibenik podržao Vijeće srpske nacionalne manjine i omogućio da bude održano. Osim književnice Jele Godlar Brešan i Petra Pašića, povjerenika Vlade Republike Hrvatske za Knin tijekom Domovinskog rata, pozivu na ovaj skup odazvala samo Anita Bara predsjednica SDP-a Šibensko-kninske županije.
O književnom stvaralaštvu Sime Matavulja, njegovim umjetničkim dosezima, značaju i utjecaj na koji je stilom i pristupom razradi likova imao čak i na Nobelovca Ivu Andrića, govorile su Dubravka Bogutovac i Virna Karlić, dok je Jadran Kale, prvi šibenski povjesničar koji se počeo baviti značajnom šibenskom povijesnom obitelji Matavulj, ukazao na činjenicu da su Matavuljevi bi začetnici socijalnog poduzetništva čije su se vrijednosti tek u novije vrijeme počele promjenjivati u svijetu, a u Hrvatskoj takav poslovni model nije još ni u povojima. Matavulji su, naglasio je kale, u vrijeme kada je njihova proizvodnja alkoholnih pića i odjeće cvala, školovali mnoge šibenske djevojke, brinuli za njih pa čak i osiguravali dotu za udaju.
Jadran Kale je i jedan od začetnika ideje da se kuća obitelji Matavulj otkupi i pretvori u svojevrsni muzej ako zbog ničeg drugog onda zbog tzv. narančaste šibenske kape s crnim boilama koja je tu nastala, a danas je jedan od glavnih simbola šibenskog zavičajnog identiteta.
O obitelji Matavulj i njenom značaju u povijesti Šibenika časopis „Šibenik tim“ objavio je uz pomoć dr. Jadrana Kale opsežan tekst u okviru kojega je prvi puta objavljena sudbina članova obitelji Matavulj nakon što su 1943. godine napustili Šibenik i nakon boravka u izbjegličkom kampu u Italiji odselili u SAD-e. Tekst je ilustriran brojnim do sada nepoznatim fotografijama među kojima je i posljednja zajednička fotografija obitelji Matavulj prije odlaska iz Šibenika.
