Sidebar Menu

Datum objave: 06. Ožujak 2020

KAKO JE SVE POČELO / Znate li da su za sedru na Krkinim slapovima zaslužni i živi organizmi, a ne samo fizički i kemijski procesi?

Diana Ferić
Diana Ferić

Sami fizikalno-kemijski procesi ne mogu stvarati sedrene naslage na rijeci, niti barijere. Za to su potrebni i živi organizmi koji imaju sposobnost zadržavanja istaloženog kalcijeva karbonata i stvaranja sedrenih naslaga. Na mjestima rasprskavanja i prozračivanja vode takvi organizmi nalaze povoljne uvjete za naseljavanje, tj. za život im odgovaraju vlažna kalcifilna staništa. Najčešće su to kalcifilne mahovine (briofiti), koje imaju značajnu ulogu u zadržavanju sedre pa ih nazivamo mahovine sedrotvorci, počinje priča o nastaju sedre koju danas objavljujemo u sklopu serijala Kako je sve počelo na području rijeke Krke, koji priprema JU NP Krka.

U svim biološkim i ekološkim raspravama o živom svijetu krških voda govori se o sedrotvornim zajednicama i sedrotvorcima. Živi svijet dna rijeke naziva se bentosom. U ekološkom pogledu, sedrotvorne zajednice zasnovane su na trima sastavnim kategorijama: primarnim proizvođačima (biljkama), potrošačima (životinjama) i razlagačima (bakterijama, gljivicama i životinjama koje se hrane odumrlom organskom tvari).

Sedrotvorne mahovine nastanjuju u velikim masama skoro sve dijelove slapova, ali se uglavnom zadržavaju u vodi, uz samu vodu ili na vlažnim staništima, pa ih nema samo na mjestima na kojima voda miruje. Na slapovima rijeke Krke pronađena je ukupno 41 vrsta mahovine, od kojih su 33 vrste porofitne, a ostale aporofitne, tj. one koje ne sudjeluju u stvaranju sedre.

Prema biljnim ili životinjskim organizmima koji sudjeluju u gradnji vapnenačkih naslaga, razlikujemo više oblika sedre: kratoneurumsku, briumsku i didimodonsku, koje su dobile ime po sedrotvornim mahovinama (Cratoneurum commutatumBrium vebtricosum i Didimodon tophaceus), te hironomidnu, gastropodnu i trihoptersku, koje su dobile ime po sedrotvornim životinjskim skupinama trzaljaca (Chironomida), puževa (Gastropoda) i tulara (Trichoptera).

Vodene mahovine najbrojnije su na mjestima rasprskavanja vode pa je tu i taloženje kalcijeva karbonata najveće. Istaloženi kalcijev karbonat hvata se, uz pomoć algi, na busenove mahovina i oblaže ih. Tako nastaje sedra u najrazličitijim oblicima. Rastom mahovina povećava se taložna površina pa zajedno s mahovinom raste i sedra. Osim sedrotvornih mahovina, u procesu zadržavanja kristalića kalcita važnu ulogu imaju i razne alge i cijanobakterije. One žive na izdancima mahovina i luče sluz na koju se lijepe kristalići kalcita. Oko tih kristalića stalno se nakupljaju novi te tako počinju stvarati sedrene nakupine. S vremenom iz nakupina nastaju barijere koje izgrađuje vapnenac prepun ostataka mikroskopskih algi i okamenjenih vodenih mahovina.

U sedrotvornim zajednicama primarni su proizvođači mahovine, nitaste alge i obraštajne alge na biljkama i čvrstim podlogama. Nitaste alge s mahovinama vrlo često čine mozaičnu strukturu vegetacijskog pokrova sedrotvornih biotopa. Vegetaciju obraštajnih alga na busenovima mahovina, nitastim algama i kamenitim podlogama čine alge kremenjašice.

Iz kategorije: Sponozirani članci

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam