Vijadukt na Jadranskoj magistrali kod šibenske Gimnazije slavi 55. rođendan. Dug je 108 metara, a ovako solidnog i postojanog izgradilo ga je poduzeće "Asfalt". To poduzeće nakon dovršenja vijadukta radilo je na polaganju asfaltne mase na potezu magistrale od Sv. Mare do Kapele. Radovi na vijaduktu trebali su biti dovršeni u travnju 1965. godine međutim okončani su tek početkom prosinca. Razlog? Struka i politika nisu se slagali kojom trasom treba proći Jadranska magistrala kroz Šibenik. Na današnju žalost puno prije početka radova odbačena je dalekovida izgradnja šibenskog dijela Jadranske magistrale trasom iz Kamenara, a u igri su ostale dvije po Šibenik i njegovo urbano tkivo lošije opcije. Šibenski političari uočavajući značaj turizma i nastojeći istaknuti šibenske prirodne ljepote posebice otoke, zalagali su se za izgradnju dijela magistrale koji prolazi kroz grad s južne strane tvrđave s. Ivana i Šubićevac (danas tvrđava Barone). Smatrali su da bi se s magistrale uzdignute na vijadukt od Kave do Rokića putnicima pružao fantastičan pogled na Šibenik, kanal sv. Ante i šibenske otoke. Bili su uvjereni da bi to bila izvrsna, trajna i nedvojbeno nenadmašna turistička promidžba Šibenika. S druge strane struka, a uz nju i državni ekonomisti koji su nastojali izbjeći nepotrebne troškove i pojeftiniti izgradnju magistrale, bili su mišljenja da cestu treba graditi najracionalnijom trasom od Kave do Rokića sa sjeverne strane tvrđava između Šibenik i Šubićevca. Konačnu odluku donio je - Beograd odnosno tadašnja državna vlast Jugoslavije pa je vijadukt izgrađen tu gdje je, a magistrala je podijelila Šibenik ne na dva dijela nego na manje više dva susjedna grada jer su veze između Šubićevca i matičnog dijela Šibenika tako loše i tako nerješive da nije pretjerano reći kako je Šubićevac grad pored Šibenika.
