Datum objave: 23. Ožujak 2020

VREMEPLOV / Šibenčani su karantenu zvali osamica, a izgradnju šibenskog odjela za zarazne bolesti omogućio je dr. Andrija Štampar

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Hrvatska se dobro pripremila za borbu protiv zaraza i pandemiju zahvaljujući iskustvima škole javnog zdravstva koju je prije 80 godina utemeljio dr. Andrija Štampar, upozorio je hrvatski znanstvenik svjetskog glasa Ivan Đikić kada je Hrvatskoj i čovječanstvu zaprijetio koronavirus. Ukazavši na dr. Andriju Štampara (1888. - 1958.) i njegov rad, Đikić je želio ukazati na činjenicu da se Hrvatska može učinkovito boriti protiv opasnih epidemija poput aktualne zahvaljujući principima javnog zdravstva koje je postavio i u praksu uveo Andrija Štampar, jedan od Hrvatska kojeg se svrstava među temeljne ličnosti suvremene civilizacije.

Zanimljivo je da i Kina smatra da je upravo Štampar zaslužan što ta država ima sustav javnog zdravstva sposoban reagirati i zauzdati širenje zaraznih bolesti. To nije neobično jer je Štampar od 1933. do 1936. godine intenzivno radio u Kini ni na zdravstvenom i higijenskom prosvjećivanju te ustroju javnog zdravstva.

Za Šibenik je značajno da je dr. Andrija Štampar imao važnu ulogu i u razvoju, napretku i unapređivanju šibenskog zdravstva. Tijekom 1926. i 1927. godine kada su Šibenik i Dalmacija bili pogođeni velikom epidemijom šarlaha, upravo je on osigurao sredstva za izgradnju posebnog odjela za zarazne bolesti u krugu šibenske bolnice. Zahvaljujući Štamparu u Šibeniku je 1928. godine otvoren odjel za zarazne bolesti, tada jedini takav odjel između Splita i Sušaka. Odjel je omogućio liječenje oboljelih s područja sjeverne Dalmacije, Like, Hrvatskog primorja i i Bosne, a prihvaćao je i do 400 pacijenata godišnje.

Zahvaljujući tom odjelu podignutom uz potporu dr. Andrije Štampara, Šibenik se uspješno borio protiv zaraza šarlaha, difterije, trbušnog tifusa, dizenterije, ospica, malarije, antraxa, tuberkuloznog meningitisa...

Izgradnji zaraznog odjela prethodila je duga šibenska tradicija karantene kao stoljećima jedinog oblika borbe protiv širenja zaraznih bolesti. Šibenčani su prvu karantenu izgradili, koliko je poznato, još 1403. godine. Karantena na Mandalini bila je podignuta 1467. godine. Najveći napredak u šibenskoj bolnici postignut je 1910. godine kada je ravnatelj dr. Filp Colombiani uveo sustav odjela i podijelio bolesnike prema bolestima. Tada je šibenska bolnica dobila i prvi odjel za izolaciju bolesnika oboljelih od zaraznih bolesti - karantenu koju su Šibenčani zvali, osamica.

Dakle, danas u doba koronavirusa Šibenčani ne bi trebali govoriti karantena i samozolacija nego o osamica i dragovoljna osamica.

Iz kategorije: Nostalgija