Najava izgradnje ratne luke u Šibeniku zabrinula je SAD-e, javljaju američki mediji. Šibenik je, tvrdi se, izabran za glavnu ratnu luku zbog svog središnjeg položaja na istočnoj obali Jadrana te razvedene obale i gustog spleta brojnih otoka ispred sebe. Kao komparativna prednost Šibenika kao ratne luke istaknuta je blizina energetskih izvora neophodnih za opskrbu ratnih brodova. Prema dostupnim informacijama u Šibeniku bi trebalo biti i sjedište zapovjedništva jadranske ratne flote.
Vijest je objavljena na današnji dan 27. veljače 1910. godine, a Šibenik je prema tim informacijama trebao biti glavna luka i sjedište zapovjedništva austro - ugarske ratne mornarice. Da Austro - Ugarska Monarhija zaista želi u Šibeniku urediti svoju ratnu luku, a šibenske otoke iskoristiti kao zaklonjena sidrišta za brodove svoje mornarice, nikada nije službeno potvrđeno, ali ni demantirano. Slično je bilo i s vijestima iz SAD-a.
Sami Šibenčani smatrali su da to ne bi bilo dobro za Šibenik i da je Šibenska luka previše malena da bi mogla primiti brojne velike brodove. Uglavnom u Šibeniku vijest nije imala neki posebno dramatično odjek, ali je nastala prava uzbuna kada je u luku uplovio veliki brod za obavljanje pomorskih radova i gradnju svjetionika. Gradskoj upravi trebalo je puno vremena i truda da Šibenčane uvjeri kako nije riječ o početku izgradnje ratne luke nego o običnom čišćenju dna Šibenske luke od naslaga mulja.
Iako ratna luka u Šibeniku nikada nije bila izgrađena Šibenik je i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu bio važna luka za obje sile koje su te ratove izgubile - Austro Ugarsku Monarhiju, fašističku Italiju i nacističku Njemačku.
