Danas se puno djece kupalo se kupalo se pored gata Vrulje, a Šibenčani su autobusima, biciklima, vlakovima i brodovima masovno krenuli na izlete u okolicu obradovani lijepim vremenom, suncem i temperaturom koja ih je natjerala da odbace zimsku i obuku ljetnu odjeću.
Najviše izletnika bilo je na Slapovima Krke, Konjevratima, Mandalini, Jadriji i Zlarinu, ali i Skradinu koji se kupao u gotovo ljetnom sjaju i toplini. Bilo je to na današnji dan 21. siječnja 1929. godine samo tri dana nakon što je i Šibenik zahvatio val polarne hladnoće koji je zaledio veći dio Europe i Mediterana pa čak snijegom zabijelio i neke sjevernoafričke zemlje.
Već 20. siječnja uvečer vrijeme je u Šibeniku postalo blago i ugodno pa se okupilo dosta plesača na terasi hotela "Krka" što je nezapamćen slučaj u ovo doba godine. Kapela je svirala vani, a pjevačice su kao usred ljeta prolazile između stolova punih dobro raspoloženih domaćih ljudi, ali i stranaca koji se nisu mogli načuditi što se to događa. Nije im bilo razumljivo da se u Šibeniku pleše na hotelskoj terasi u košuljama kratkih rukava dok je cijela Europa okovana ledom, a vlakovi stoje jer se ne mogu probiti kroz višemetarske nanose snijega na pruzi Knin - Gračac i dalje kroz Liku.
Prema službenim meteorološkim podacima na Siciliji se sredinom siječnja temperatura spustila na nezamislivih -29 stupnjeva, a u Solunu na sjeveru Grčke na čak -33 strupnja. U Splitu je padao snijeg na -5 stupnjeva. Zima nije popuštala ni narednih dana pa je 3. veljače u Čakovcu izmjereno -35,5 stupnjeva, a 4. veljače 1929. u Gospiću se živa u termometru spustila na sibirskih -36 stupnjeva. Hladnoća je okovala i Dalmaciju pa je u Dubrovniku 3. veljače izmjereno -11 stupnjeva. Vlakovi iz Dalmacije prema Zagrebu krenuli su tek 4. ožujka.
A u Šibeniku se na današnji dan dogodilo čudo; zasjalo je proljeće! Iz Afrike je do grada pod Šubićevcem dopro val toplog zraka iz Afrike pa su Šibenčani, dok je Europa stenjala pod zimom stoljeća, uživali u siječanjskom proljeću kao nikada prije i nikada kasnije.
P.S.
Vjerovali ili ne, ali za meteorološki fenomen koji se 21. siječnja 1929. godine dogodio nad dijelom istočne obale Jadranskog mora u kojem se nalazi Šibenik, znali su još stari Grci. Opisao ga je grčki povjesničar Timej koji je živio od 350. do 255. godine prije Krista. Već tada je bilo uočeno da se tu prelama klima sjevernog i južnog Jadrana te da upravo tu vlada zatišje dok nad južnim Jadranom puše jugo, a nad sjevernim Jadranom bura. Isto tako stari su Grci uočili da na tom malom prostoru zbog meteorološke anomalije može biti ili ekstremno toplije nego duž obale sjeverno i južno od njega, ali nikada i ekstremno hladnije iako zime znaju biti oštre.
Dakle, 1929. godine u trenucima kada je Europu i veći dio Mediterana zaledio val hladnoće koji se spustio sa Sjevernog pola, do šibenskog dijela jadranske obale prodro je val toplog zraka iz Afrike. Dogodilo se dakle čudo za koje su znali i kojeg su u jednom od prvih enciklopedijskih dijela u europskoj kulturi, opisali Grci prije 2300 godina!
