Tri važna objekta koji će trajno obilježiti arhitekturu i urbane vedute Šibenika počela su se graditi prije 80 godina. Riječ je o zgradama carinarnice, Gimnazije i Burze rada, a te je godine Šibenik dobio i prvi moderni trotoar pa je red da im čestitamo 80. rođendan
Carinarnica
Izgradnja carinarnice počeli je u rujnu 1935. godine na obali koja se tada zvala Obala kralja Aleksandra. Prije početka radova srušene su zgrade koje su služile kao garaža za vozila i spremište čamaca hotela „Krka“. Gradnja carinarnice koštala je više od tri milijuna tadašnjih dinara, a radove je izvela tvrtka „tuner i Wagner“ iz Beograda koja je dala najbolju ponudu na licitaciji koju je organizirao Tehnički odsjek Gradskog poglavarstva Šibenika. Sve ponude prispjele na natječaj bile su prije donošenja odluke o tome tko će dobiti posao, javno izložene tako da ih mogu vidjeti svi građani Šibenika.
Carinarnica je predana na uporabu 1939. godine. U njoj je Općina Šibenik dobila 24 uredovne prostorije od kojih neke koristi i danas.
Gimnazija
Radovi na izgradnji šibenske gimnazije službeno su započeli su 20. kolovoza 1935. godine nakon što su službenici Kraljevske Banske Uprave predali dozvole za početak radova poduzetniku ing. Marinu Beziću. Istoga dana došao je iz Splita u Šibenik ovlašteni banovinski arhitekt Barač koji je u nazočnosti Bezića obavio izmjeru terena i postavio oznake na glavne točke buduće gimnazijske zgrade.
Gimnazija je izgrađena za nepunih godinu i pol dana, a svečano je otvorena 9. svibnja 1937.
Burza rada
U rujnu 1935. godine počela je gradnja ekspoziture Burze rada u Šibeniku. Šibenska Burza rada od početka je bila specifičan objekt jer je osim ureda za posredovanje pri zapošljavanju u njemu trebalo biti radničko prenoćište, prenoćište za šegrte i učenike trgovačke produžne škole te gradska kuhinja s trpezarijom za nezaposlene Šibenčane. Centralni odbor za posredovanje rada u Beogradu najprije je odbio sudjelovati u financiranju gradnje Burze rada i tražio da sve troškove plati šibenska općina iz fonda za izgradnju radničkih stanova. Šibenska općina na to nije mogla pristati nego je tražila isti tretman kakav imaju Mostar i Podgorica gdje su se Burze rada već gradile i to o trošku državne blagajne Kraljevine Jugoslavije. Općina je tražila da Burza rada bude svojevrsna socijalna ustanova budući da su Šibenik i šibenski kotar bili pogođeni teškom krizom zbog koje su bili, kako se tada pisalo, u „upravo očajnim prilikama.“ Gospodarski i socijalni problemi nastali su kada je zbog propasti tvornice karbida i cinamida „La Dalmatienee“ bez posla ostalo više od 800 Šibenčana što izazvalo lančanu reakciju pa su i ostala šibenska poduzeća, tvornica tekstila „Gulam“, tvornica tjestenine „Inchiostri“, tvornice sapuna „Nova Drina“, „Slavija“ i Đurić Rade, velika stovarišta industrijskih poduzeća „Šipad“, „Monte Promina“, „Dubravice“ i „Adria-bauskit“, morala smanjiti broj zaposlenih. Tako je odjednom bez posla ostalo oko dvije tisuće od tada nešto više od tri tisuće zaposlenih Šibenčana. Šibenik je 1935. godine imao 2153 nezaposlenih i manje od 1000 zaposlenih. Godinu dana ranije bilo ih je više od 2500, a broj se smanjio zato što su mnogi krenuli trbuhom za kruhom u prekomorske zemlje.
Zgrada Burze rada u kojoj je danas smješten Dom zdravlja svečano je otvorena u rujnu 1939. godine
Trotoar oko parka ispred crkve Gospe van Grada
Prvi trotoar u današnjem smislu riječ dobio je Šibenik u srpnju 1935. godine. Bio je izgrađen oko parka ispred crkve Gospe van Grada. Uredila ga je općinska uprava na traženje Šibenčana koji su željeli sačuvati već tada lijepo uređeni arboretum s česmom pred crkvom. Prvobitni plan je bio da se trotoar oko parka pred crkvom Gospe van Grada izgradi u nastavku izgradnje trotoara duž starog pazara i Poljane ali se od toga odustalo. Trotoar oko parka bio je izgrađen, a trotoar duž starog pazara i sjeverne strane Poljane pao je u zaborav.
