Sidebar Menu

Datum objave: 10. Kolovoz 2023

ZAVRŠENA 30. ORGULJAŠKA ŠKOLA / Najmlađa polaznica je imala samo 8 godina, a najstarija je bila 40 - godišnja glazbenica iz Češke

Diana Ferić
Diana Ferić

Koncertima polaznika u Katedrali sv. Jakova i crkvi sv. Frane zaključena je ovogodišnja, 30. za redom Orguljaška ljetna škola. U njezinom radu sudjelovalo je 7 predavača i 27 polaznika, od kojih najmlađa polaznica sa svega 8 godina prvi put zakoračila u svijet orgulja, dok je najstarija polaznica 40-godišnja orguljašica iz Češke koja je poželjela usavršiti vlastita umijeća orguljske improvizacije. Oni su proteklih 10 dana marljivo radili po šibenskim crkvama, a uz redovitu nastavu sviranja organizirana su i večernja predavanja u prostorima Interpretativnog centra Civitas sacra., doznajemo od voditelja te škole, proslavljenog glazbenika rodom iz Šibenika prof. Pavla Mašića.

 

Ove godine posebno je uspjela nedjeljna večernja šetnja u kojoj su se polaznicima pridružili i zainteresirani Šibenčani u otkrivanju često skrivenih i javnosti slabo dostupnih orgulja, te su im tijekom dvosatne šetnje profesori Ante Knešaurek i Ivo Mrvelj prezentirali najmanje šibenske orgulje – one u crkvi sv. Luce – kao i one najstarije (u crkvi sv. Duha), te još dva instrumenta nastala nakon čuvenih Nakićevih orgulja – orgulje Nove Crkve i orgulje u crkvi sv. Križa u Docu. Takvim kontinuiranim slušanjem većeg broja orgulja u svega dva sata mnogo se bolje može percipirati bogatstvo Šibenika i njegova jedinstvenog orguljskog pejzaža u kojem se nalaze primjerci svih perioda gradnje orgulja u Hrvatskoj na jednom mjestu, po čemu je Šibenik ne samo specifičan, već i predestiniran da bude pravi obrazovni centar za buduće orguljaše i sve koji se zanimaju za povijesni razvoj orgulja”, inaglasio je Mašić.

Lupinijeve orgulje iz 1640. najranije među njima, potom slijede Nakićeve orgulje iz 1762., kao i orgulje njegova učenika Francesca Daccija iz druge polovice 18. stoljeća, dok je 19. stoljeće predstavljeno instrumentima u crkvi sv. Dominika iz 1818. i Novoj Crkvi iz 1859. godine. Prijelaz u 20. stoljeće označavaju orgulje u crkvi sv. Ivana iz 1908., a suvremene orgulje iz sredine 20. stoljeća nalaze se u katedrali i crkvi sv. Frane.

Zadovoljstvo nakon uspješno završene još jedne Ljetne orguljaške škole u Šibeniku 

Spominjući se početaka Orguljaške škole i njezinog osnivača, prof. Božidara Grge koji je školu pokrenuo u ratno doba, 1994. godine, sadašnji voditelj Škole Pavao Mašić posebno ističe crkvu sv. Frane kao crkvu iz koje je Orguljaška ljetna škola krenula u život, započela svoju prvu godinu, koristeći taj lokalitet koji je u Hrvatskoj jedinstven upravo po tome što pod jednim krovom udomljava dva najreprezentativnija primjera instrumenata domaćih graditelja: barokne orgulje Petra Nakića (s najvišim stupnjem izvornosti autorova instrumenta u Hrvatskoj), te moderne orgulje Ivana Faullenda-Heferera (njegov najuspjeliji i najveći rad). Ove godine pomlađen je i nastavnički kadar, te se predavačima pridružio mladi hrvatski orguljaš Ivo Mrvelj – i sam polaznik Orguljaške ljetne škole prije petnaestak godina – koji danas bilježi neke od najvećih uspjeha hrvatskih orguljaša, budući da je polaganjem rigorozne audicije od ove godine izabran na mjesto pomoćnog orguljaša crkve sv. Tome u Leipzigu, crkve u kojoj je nekoć djelovao Johann Sebastian Bach, u kojoj se danas nalazi i njegov grob.

Najmlađi polaznici škole – njih desetak – imali su priliku tijekom trodnevne radionice za početnike ući u svijet orgulja: pod vodstvom prof. Urse Ljuban ovladavali su umijećem sviranja orgulja, ali i doslovno ulazili u ormare orgulja, upoznavajući se sa složenom konstrukcijom orgulja kao najvećeg i najsloženijeg instrumenta kojega je proizvela ljudska ruka. Njihov interes, kao i nastupi na koncertima svjedoče o tome kako su orgulje i danas interesantne mladima, koje valja obrazovati i podržavati njihov interes od najmlađe dobi. S obzirom da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji program učenja orgulja u osnovnoškolskom obrazovanju, tim je od još većeg značaja ovakva obrazovna ponuda Orguljaške ljetne škole kao platforme (na nacionalnoj razini) na kojoj se i najmlađima daje prilika da upoznaju i sviraju na orguljama.

Polaznici Arhivističke radionice pod vodstvom dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran radili su na popisivanju muzikalija iz ostavštine don Krste Stošića i don Veljka Jadronje (pri šibenskoj katedrali), dok su polaznici organološke radionice pod vodstvom organologa Emina Armana boravili na Zlarinu, gdje su evidentirali i proučavali zlarinske orgulje, jedan od najvrjednijih opusa hrvatskog graditelja Milana Majdaka, njegov jedini rad u Dalmaciji, koji svojom veličinom i bogatstvom zvukovnih boja spada među veće otočne orgulje u Hrvatskoj. Jednako važan aspekt Škole je i održavanje šibenskih orgulja koje iziskuje mnogo financijskog napora, ali se upravo aktivnostima Orguljaške ljetne škole ta povijesna baština održava, stavlja u funkciju, te naposlijetku i valorizira većim brojem koncerata i popratnih događanja.

Tijekom škole gostovali su i drugi umjetnici: Trio Seraphim oduševio je koncertom otvaranja u šibenskoj katedrali, gdje je uz raskošne zvuke orgulja, trublje i ljudskoga glasa započela s radom 30. orguljaška ljetna škola, a u prvom tjednu rada pridružio se i orguljaš Umberto Kostanić s duboko promišljenim izvedbama glazbe Bacha i Frescobaldija na orguljama crkve sv. Frane. Koncert predavača također je donio presjek raznolikih orguljskih djela, kao i dvije impresivne improvizacije: za Nakićevim orguljama talijanski stil je evocirao orguljaš Ivo Mrvelj, dok je na Hefererovim orguljama Ante Knešaurek improvizirao preludij, te posebno impozantnu fugu na gregorijanske napjeve misnog Ordinarija.

U nedjelju, 6. kolovoza, polaznici i predavači spomenuli su se i pok. Božidara Grge, te su misom zahvalnicom koju je u šibenskoj katedrali predvodio don Krešimir Mateša označili 30. obljetnicu škole, uz sudjelovanje polaznika i predavača u svečanom pjevanju Te Deuma, dok je za orguljama svirao Ivo Mrvelj. Na koncu, završnim koncertima i podjelom uvjerenja polaznicima okončana je jubilarna Škola, uz prisustvo velikog broja publike, kao i predstavnika medija.

U zaključnom govoru u crkvi sv. Frane, prof. Mašić, voditelj Škole, zahvalio se svima koji moralno i materijalno potpomažu rad Škole: istaknuo je Grad Šibenik, Šibensko-kninsku županiju, Turističku zajednicu Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, Ministarstvo kulture i medija RH, HUZIP, kao i Šibensku biskupiju, čijom su im susretljivošću otvorena vrata svih šibenskih crkava. Posebnu zahvalu uputio je šibenskim redovnicama i redovnicima, franjevcima konventualcima kao domaćinima, te sestrama benediktinkama sv. Luce i sestrama Franjevkama od Bezgrešne koje svake godine velikodušno primaju određeni broj polaznika na smještaj kako bi im olakšali boravak u Šibeniku. Upravo su oni - uz župni ured Katedrale sv. Jakova i župnika don Krešimira Matešu - važan kamenčić u mozaiku složene organizacije ove jedinstvene manifestacije koja nastavlja okupljati jednom godišnje najveći broj orguljaša u Hrvatskoj, bilo u svojstvu predavača ili polaznika, mladih i starih, zajedno udruženih u promociji šibenskih orgulja i akumuliranjem znanja i vještina koje orgulje iziskuju.

Iz kategorije: Kultura

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.