U Studiju Galerije sv. Krševana u Šibeniku izložene su 'umjetnine i relikvije' autora, sve svjetski kalibri, s lijeva na desno, Boba Dylana, Patti Smith i Jerryja Garcie. Krešimirovom gradu na uvid ustupio ih je Vojo Šindolić, književnih i prevoditelj, posredstvom Fališ - festivala alternative i ljevice u Šibeniku.
Riječ je o izložbi 'usputnih' radova glazbenika koji pripadaju beatnicima, a koji se inače nalaze u Šindolićevoj kolekciji koja je na glasu kao jedna od najvećih privatnih kolekcija ovog tipa umjetnina u Europi. Mali, ali vrijedan dio nje ovih dana nalazi se u Šibeniku, a upravo njeno predstavljanje javnosti označilo je početak programa četvrtog izdanja Fališ festivala.
U nekadašnjoj Galeriji Matija izloženi su crteži s posvetama, ulja na platnu, rijetka izdanja novina i časopisa. Šindolić je za eksponate i više nego dovoljno puta dobio unosne ponude no uspješno im se odupire već dugi niz godina, a kako i ne bi kad su radovi uglavnom plod Šindolićevog druženja s beatnicima, gesta ljubavi i prijateljstva.
Na primjer, jedno od izloženih radova u okviru koji pripada Bobu Dylanu nastao je upravo tijekom druženja Dylana i Šindolića, dok ispijaju piće, pričaju, Dylan 'šara' po papiru koji se zajedno s ostalim naposljetku nađe u Krešimirovom gradu.
- Bilo mi je krajnje zanimljivo pratiti razvojne puteve svojih dragih prijatelja od kojih mnogih više nema. Umjesto da su sjedili u kafićima kao ovdje u Šibeniku, radije su sjedili doma s olovkom i papirom u ruci i razmišljali o trenucima van pozornice. Maštali su svoje trenutke. Nitko do njih nije pohađao školu. Jednostavno kad su osjetili potrebu da dohvate neki medij, oni su to radili. Komu je lijepo je lijepo, komu je ružno ružno - svjestan je Šindolić.
Pored svega što ih veže, nakon Fališ festivala, Dylan, Smith i Garica zauvijek će biti vezani i činjenicom da su njihovi radovi bili izloženi u Šibeniku, gradu čija ljevica uživa potporu kolega iz ostatka države, a za to je vrijedilo pisati pjesme, održavati koncerte, crtati ....
- Izložba se uklapa u koncept festivala po tome što su beatnici bili veliki emancipatori različitih mainstream ideja. Dakle, oni su se okrenuli, u prvom redu, Istoku, kako Bliskom, tako i Dalekom. Unijeli su nešto od nasljeđa tih filozofija. Potom, bili su emancipatori na kulturološkom i seksualnom planu. Osim toga, bili su izrazito anti-militantni i vrlo aktivistički orijentirani u svim svojim radovima, dakle, tu je cijeli niz emancipatorskih detalja koji svi skupa itekako dobro idu u kontekst Fališa koji se trudi biti emancipatorski - objasnio je povezanost izložbe i festivala, Kruno Lokotar, jedan od pokretača festivala.
Fališ festival jedno je od onih zbivanja kojemu je bilo dovoljno već prvo izdanje da i organizatori i publika priznaju da je pogođena - žica. Jedan je od sadržaja koji se po mnogočemu razliku od preostale festivalske ponude i takvih festivala nećete naći mnogo u Hrvatskoj i šire.
Stoga ne čudi što se oko Fališa planiraju godišnji odmori.
- Šibenik pokazuje lijep interes. Naša su sva događanja dupkom puna, a dosta ljudi sad formira svoj ljetni raspored prema tome kad se događa Fališ. Tako da i ove godine znam da imamo ciljano goste iz drugih zemalja, a dobar dio 'potegne' iz drugih gradova. Nije ovo samo šibenski i dalmatinski, već i nacionalni festival - navodi Loktar koji će potvrditi da je Fališ od prve godine - uspješan festival.
Međutim, koliko god lijepo zvučalo, nosi breme jer, kako kaže Lokotar, uspjeh obvezuje na novi uspjeh.
