Datum objave: 19. Veljača 2020

BDP / Je li Republika Hrvatska postala vila Zagreb sa siromašnom okućnicom?

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Zagreb, glavni grad Hrvatske je u Europi, a Hrvatska oko njega ostala je u nerazvijenim i zapuštenim bespućima Balkana. Pojednostavljeno rečeno čini se da je Republika Hrvatska postaje vila Zagreb sa siromašnom okućnicom. Takve zaključke nameću najnoviji statistički podaci koji jasno i brutalno točn govore o hrvatskom BDP-u (bruto domaćem proizvodu).

Dakle Zagreb, glavni grad Hrvatske ima BDP od 20 850 eura po stanovniku što je čak 75 posto više od od prosječnog BDP-a Republike Hrvatske. Isto tako građani Republike Hrvatske koji žive u Zagrebu imaju 8,2 posto veću kupovnu moć od prosječne kupovne moći ne Hrvatske nego Europske unije.

To bi bile sjajne vijesti da je i BDP, primjerice, Virovitičko - podravske županije približno isto toliki, ali nije nego je za čak 223 posto manji i iznosi svega 6445 eura po stanovniku. Čak i Istra, najrazvijenije područje Hrvatske nakon Zagreba, postiže tek 60 posto BDP-a glavnog grada.

Ostale hrvatske županije daleko su čak i od istarskog BDP-a. BDP ostvaren u Splitu drugom najvećem hrvatskom gradu za nedostižnih je 128 posto niži od zagrebačkog, štoviše za 23 posto je niži od hrvatskog prosjeka, a kupovna moć Splićana za 53 posto je slabija od prosječne kupovne moći stanovnika Europske Unije kojeg Zagreb premašuje za 8,2 posto. I dok Zagreb ima 8,2 veći standard od prosjeka Europske unije, ostatak Hrvatske ima standard 38 posto niži od istog tog europskog prosjeka.

Šibensko - kninska županija, prema podacima državne statistike ima bolji BDP (9714 eura) od Splitsko - dalmatinske županije i egalu je sa susjednom Zadarskom županijom, ali debelo zaostaje za Dubrovačko - neretvanskom županijom koja od nje ima gotovo 3000 eura veći BDP po stanovniku.

Šibensko - kninska županija ima BDP 18 posto niži od prosjeka Republike Hrvatske, a kupovna moć njenih stanovnika manja je za 50 posto od prosječne kupovne moći Europske unije i 60 posto od kupovne moći stanovnika Zagreba.

Iako statističari upozoravaju da visina BDP-a i prosječna kupovna moć ne moraju biti odraz realnog blagostanja stanovnika neke regije, razlike su ipak previše velike štoviše drastične, da bi se to moglo prihvatiti kao neku vrstu utjehe. Bilo bi sjajno kada bi se u Hrvatskoj živjelo dobro kao u Zagrebu, a ne bi bilo valjalo da Zagreb dijeli sudbinu ostatka Hrvatske, ali bi bilo dobro da glavni grad ipak pogleda u retrovizor jer će uskoro država čiji je on glavni grad toliko zaostati da je neće moći ni vidjeti.

Iz kategorije: Hrvatska