Datum objave: 29. Travanj 2014

KOMENTAR B.PICULE:Imaju li stranke s ideološkim predznakom budućnost?

Diana Ferić
Diana Ferić

Hoće li političkim strankama koje u nazivu ili djelovanju ističu svoj ideološki profil alternativa biti stranke koje se ne žele ili ne mogu ideološki odrediti, pita se u komentaru na tportalu naš Šibenčanin, teoretičar politike Boško Picula i nastavlja s  ptanjima:

 

Po čemu je SDP socijaldemokratska stranka? I koje su to vrijednosti, načela i politike koje jedna socijaldemokratska politička stranka promiče u svom djelovanju? Na koji pak način HDZ ostvaruje svoja uvjerenja temeljena na demokraciji i kršćanskim vrednotama, a koja ističe u vlastitu ideološkom profiliranju? Je li HNS istinska liberalna stranka i što znači biti laburist u Hrvatskoj? Ukratko, ponašaju li hrvatske političke stranke u skladu sa svojim ideološkim određenjima u nazivima i programima? Ili ih birači sve manje razlikuju kada je posrijedi upravljanje državnim poslovima i provedba javnih politika, posebice u gospodarstvu, zdravstvu, školstvu i socijalnoj skrbi? Ako etablirane stranke u Hrvatskoj postaju, osobito personalno i programski, sve sličnijima, postoji li šansa za nove političke igrače koji unaprijed odbacuju ideološko samodefiniranje i biračima nude svojevrsnu politiku bez ideologije i vođenje države isključivo na temelju rješavanja svakodnevnih potreba građana?

S obzirom da Hrvatsku sljedećih godinu i pol čekaju europski, predsjednički i parlamentarni izbori, odgovore na prethodna pitanja dobit ćemo veoma brzo. I doznati isplati li se politički u Hrvatskoj i dalje biti jasno na ljevici ili desnici ili će birači honorirati upravo one političare i stranke koja za sebe tvrde da nisu ni lijevo ni desno nego u centru ili svugdje pomalo. Političke ideologije poput socijaldemokracije, demokršćanstva, konzervativizma, liberalizma i ekologizma svojevrsni su svjetonazorski putokaz biračima u određivanju onoga što spaja njih kao ljude i građane i – njihove eventualne političke predstavnike. Ideologije, najkraće rečeno, nude skup misli i vrijednosti na temelju kojih njihovi promicatelji predlažu uređenje društva u najširem smislu, ali i donošenje krajnje konkretnih odluka koji se tiču svakodnevnog života od poreza i niza financijskih obveza građana do njihovih radnih, socijalnih i kulturnih prava.

 

Glasanje protiv 'onih drugih'

U svakoj su političkoj ideologiji u srži određene ideje. Za socijalizam je to jednakost, za konzervativizam tradicija i zajednica, za liberalizam sloboda i individualizam. I sve se te ideje u politici trebaju operacionalizirati u konkretne poteze. A to znači niže ili više poreze, različito oporezivanje najbogatijih, veće ulaganje u privatni ili društveni sektor, različita prava za pojedine skupine društva, fokusiranje na pojedince ili kolektiv, veću zaštitu rada ili kapitala i sl.

Može li se na temelju navedenih odrednica razlučiti razlika u dosadašnjem vođenju države od strane HDZ-a i SDP-a te njihovih koalicijskih partnera? Isključe li se njihove razlike ondje gdje ih je najlakše i politički najunosnije postaviti – odnos prema prošlosti, obitelji i društvu – gospodarska i socijalna politika dviju najjačih hrvatskih stranaka ne razlikuju se previše u očima birača. Pitanje je samo tko je u kojoj dionici odgovoran za aktualno stanje. Je li takva percepcija prilika za nove političke stranke u Hrvatskoj, poglavito one koje se udaljavaju od klasičnih podjela na lijeve i desne, ili će birači u ključnom trenutku ipak dati glas za one koje ideološki prepoznaju neovisno što mislili o njihovoj (ne)učinkovitosti? Jer – najvažnije je i dalje da ne pobijede 'njihovi', prenosimo s tportala.

Iz kategorije: Hrvatska