Studija „Mapiranje resursa i održivo upravljanje sektorom marikulture u Šibensko-kninskoj županiji“, koja je danas predstavljena u Šibeniku dolazi u pravom trenutku jer unatoč velikim potencijalima marikultura je na šibenskom području i dalje slabo razvijena pa uzgoj bijele ribe čini svega 3 posto ukupnog uzgoja u Hrvatskoj, a uzgoj dagnji, koje su nadaleko poznate po svojoj kvaliteti sudjeluje sa svega 7 posto ukupnoj proizvodnji svih hrvatskih obalnih županija. Još je poraznije da je godišnja proizvodnja dagnji sa 70 tona pala na 56 tona 2015. godine. Ta studija predstavlja temelj za održivi razvoj marikulture i to ne samo vrsta koje se sada uzgajaju poput orada, brancina dagnji i kamenica nego i romba pa i alga, trpova,ježinaca.
Studija je izrađena u sklopu projekta Code Aquaculture "Suradnja za marikulturu" koji provodu Županijska razvojna agencija u suradnji s CroNoMarom iz Šibenika te Institutom Nofima AS iz Norveške. Razvojna agencija se u 2016. godini javila na natječaj koji su raspisali programa Europskog gospodarskog prostora i Norveški fond i dobila novac za projekt koji je nazvan Code Aquaculture (Suradnja za razvoj u marikulturi), a predstavlja temelj za održivo upravljanje marikulturnim resursima na cijelom području Šibensko - kninske županije.
Na današnjem predstavljanju studije bio je su tako i Bjorn Steinar Seather iz norveškog NOFIMA koji sudjeluje u suradnji na projektima primjenjivih istraživanja u marikulturi a o trendovima u akvakulturi u Hrvatskoj govorila je Vlasta Franičević, voditeljica Službe za akvakulturu u Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede.
Predstavljajući uvodno taj projekt i Studiji Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko – kninske županije kazala je da je marikultura uključena u sve županijske strateške planove , ali taj je projekt izabran i zbog perspektivnosti te gospodarske grane u Europi i cijelom svijetu koja raste sa stopom od 6 do 9 posto, a komercijalno je zanimljiva i zbog sve veće okrenutosti potrošača zdravoj hrani. projekt predviđa i postavljanje mrijestilišta na području Šibensko – kninske županije te konačnu izgradnju Purifikacijskog centra u uvali svetog Petra za koji je zatražena građevinska dozvola.
Šibensko – kninski župan Goran Pauk podsjetio je da je Institut Ruđer Bošković još 2000. godine za potrebe Županije izradio Studiju razvoja akvakulture i za to odredio 15 lokacija no okolnosti su se u proteklih 17 godina ipak promijenile. Izrađena je i Studija utjecaja na okoliš za uzgajališta školjaka u ušću rijeke Krke. „Ova nova studija je prava stručna podloga za upravljačke procese na pomorskom dobru koji su vrlo osjetljivi i uvijek se mora razmišljati o održivom razvoju.“, istaknuo je župan pauk. Iznio je podatke o tomu da je Prostornim planom Županje utvrđeno ukupno 2 54 000 četvornih metara prostora za uzgajališta ribe i gotovo jednako toliko za uzgajališta školjaka, a godišnje se proizvede 600 tona ribe i 3 000 tona školjaka.
Studiju je izradila tvrtka Zelena infrastruktura d.o.o. Tomi Haramina voditelj izrade te studije je, uz ostalo, kazao kako u Šibensko – kninskoj županiji postoje golemi neiskorišteni resursi za marikulturu,a osim već prisutnih vrsta bijele ribe koje se uzgajaju istražene su i mogućnosti uzgoja lista, a pogotovu romba i pastrva, potom uzgoja Jakopskih kapica, ali i alga koje su tražene sirovina u mnogih industrijama. Studija obrađuje i mogućnosti razvoja integrirane multitrofičke akvakulture u kojoj se, u zatvorenom ekosustavu,mogu uzgajati spužve,trpovi, ježinci i alge. Zaj sustav pretpostavlja uzgoj organizama na različitim trofičkim razinama u istome uzgojnom području.
Predviđen je i razvoj mrijestilišta i to u prostorima na kopnu te izgradnja Purifikacijskog centra. Utvrđeno je 8 novih zona uzgoja ribe i proizvodnja od 18 000 tona godišnje te nove zone za školjkaše.
Vlasta Franičević je govorila o stanju akvakulture u Hrvatskoj, a pohvalila je Šibensko – kninsku županiju da je stvorila sve potrebne uvjete i pravi okvir za razvoj marikulture. „Napravili ste zaista veliki i dobar posao jer nije dovoljno samo neku djelatnost proglasiti strateškom. U Šibensko – kninskoj županiji za sada je iskorišteno nešto manje od 50 posto lokacija za uzgoj ribe te samo 2,2 posto lokacija za uzgoj školjaka“, istaknula je.
Danas su održana i četiri panela nas kojima se govorilo o održivoj marikulturu i tehnologiji, njezinoj važnosti za turizam, ali i o konkretnim poslovnim iskustvima u sektoru marikulture
Šibensko područje prepoznatljivo je kvalitetnim školjkama koje rastu na ušća rijeke Krke. Prve pisane podatke o tome dao je davno i šibenski humanista Juraj Šižgorić 1487. godine u svom djelu "O smještaju Ilirije i grada Šibenika" u kojem spominje školjke iz šibenskog kanala čuvene po njihovom osebujnom okusu i obilju na tamošnjim prirodnim rastilištima. Osim Šižgorića spominje ih i hvali i talijanski zoolog C. Marchesetti u svom djelu „Studija o ribolovu i izlovu na istočnoj obali Jadrana“ iz 1882. godine.