Odjeven u narodnu nošnju Joško Lokas, vlasnik Etnolanda Dalmati iz Pakova Sela, gotovo svakodnevno barem jednom otpleše nijemo kolo ili mutavo kako ga zovu u Dalmatinskoj zagori. Ne čini to iz zabave, nego sa svojim djelatnicima, kojih je trenutačno osam, zabavlja posjetitelje tog eko-etnosela, a njih je svake godine sve više. Prema neslužbenoj evidenciji u deset godina postojanja Etnoland je posjetilo više od 350.000 turista iz svih krajeva svijeta, samo prošle godine više od 40.000, a u knjigu utisaka dosad se upisalo 200.000 oduševljenih gostiju. Ta je turistička destinacija iz godine u godinu sve uspješnija iako nije plaćena ni kuna za promidžbu.
Etnoland, turističku atrakciju koja posluje u sklopu tvrtke Dalmati registrirane za djelatnosti zabavnih i tematskih parkova, Lokas je počeo graditi 2005. godine na kupljenoj ledini površine 14.950 četvornih metara. Zbog toga Lokas duhovito ističe da je u potpunosti riječ o ‘greenfiled’-investiciji jer je divlju zelenu površinu kultivirao u zeleni izvor zarade… Značenje pojma eko-etnosela Lokas shvaća i prakticira u potpunosti; crpi energiju iz obnovljivih izvora s pomoću vlastitoga solarnog sustava, riječ je o prvoj solarnoj elektrani u Šibensko-kninskoj županiji, i tako na godinu smanji emisiju ugljičnog dioksida za 25.000 kilograma. Etnoland je također prvi u županiji imao automobil na električni pogon.
Bolje ledina nego Njemačka
Neuobičajeno je to za hrvatske prilike, ali Lokas je po mnogočemu neobičan. Dijete je hrvatskih gastarbajtera, majka mu je iz okolice Drniša, a otac iz okolice Šibenika, rođen je u Njemačkoj, ali zadivljen je ljepotom rodnoga kraja svojih roditelja. Ljeta provedena u Dalmaciji na potezu od Šibenika do Drniša duboko su se urezala u misli Lokasu, koji se u Njemačkoj školovao, diplomirao ekonomiju i zaposlio, ali u jednom je trenutku odlučio napustiti poziciju direktora prodaje u velikoj njemačkoj prehrambenoj tvrtki čiji je godišnji prihod bio stotinu milijuna eura i upustiti se u rizičan poslovni pothvat u Hrvatskoj. Tad je imao 30 godina i san – baviti se turizmom u Dalmaciji.
No želio je napraviti nešto novo, nešto izvan konkurencije i s dodanom vrijednosti, sadržaj koji će tematski privlačiti posjetitelje tijekom cijele godine. Želeći strancima predočiti život kakav je bio prije nekoliko stoljeća u Dalmatinskoj zagori, Lokas je stvorio jedinstven sadržaj – muzej Dalmatinske zagore, čija priča započinje u ‘didovoj’ kući, stotinu godina staroj i u eko-etnoselo preseljenoj s druge lokacije. Opremljena je starinskim namještajem i ostalim predmetima starim nekoliko stoljeća, zbog čega je Etnoland postao etnografska zbirka koju je Ministarstvo kulture zaštitilo kao pokretno materijalno dobro.
– Bavimo se kulturnim turizmom i pomičemo turističku granicu od obale prema unutrašnjosti Dalmatinske zagore. Ponosni smo što smo stvorili kulturnu baštinu. Etnografska zbirka na temu Dalmatinske zagore kakvu imamo ne postoji nigdje drugdje – napominje Lokas.
Izlet u prošlost
Posjetitelji u Etnolandu dožive život kakav je davno bio u Dalmatinskoj zagori, najprije im pokažu suhozid kojim je tematski park obrubljen, potom guvno, didovu kuću, konobu, amfiteatar te otplešu ples toga kraja i ponude ih autohtonim delicijama: pršutom, sirom, jelima ispod peke i crnim vinom. Lokas ističe da je riječ samo o izletničkoj destinaciji, nema mogućnosti višednevnog boravka jer nema prenoćišta, a program je organiziran za skupine od deset do više desetaka i stotina posjetitelja. U sklopu Etnolanda su i dva restorana, ljetni prima 500 gostiju, a zimski 200. Službeni dio programa traje sat vremena nakon čega slijedi degustacija dalmatinskih delicija i, ovisno o dogovoru, ručak. Sve ono što se kuša, osim jela ispod peke, može se kupiti i u suvenirnici, a riječ je o proizvodima toga kraja: drniškom pršutu, siru, vinu…
Prezentacija u dvije slike
U Etnoland dolaze turisti koji ljetuju na hrvatskoj obali, poslovni ljudi koji dolaze na kongrese, obitelji s djecom, izletnici, učenici itd. Etnoland radi tijekom cijele godine, cijena ulaznice je od 50 do 80 kuna, a veća je ako je uključen i ručak i tad ovisi o izboru jela. Lokas sve namirnice nabavlja od domaćih proizvođača, čime potiče i proizvodnju na okolnim OPG-ovima.
– Vrijednost ove investicije je devet milijuna kuna, poslujemo pozitivno od početka i nikad nismo bili u blokadi – ističe Lokas, koji je upotrijebio i sredstva iz fondova EU, odnosno sredstva za Mjeru 302 Ruralni razvoj, iz koje je dobio 50 posto nepovratnih sredstava za investiciju vrijednu 110 tisuća eura.
Cijelu reportažu pročitajte na stranicama Lidera klikom na poveznicu - Etnoland.
