U atriju Muzeja grada Šibenika predstavljeni su rezultati projekta HERA - upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu na Jadranu u koji je uključeno 19 partnera iz osam zemalja tzv. jadranskog bazena, a koji, između ostalog čine i Hrvatska, odnosno projekt arheološkog istraživanja lokaliteta Velika Mrdakovica između Zatona i Vodica u Šibensko - kninskoj županiji.
Riječ je o projektu vrijednom 8,8 milijuna eura. Od ukupnog iznosa, 275 tisuća eura dodijeljeno je Velikoj Mrdakovici ili hrvatskoj Mikeni, a najveći dio, čak 85 posto financirano je iz fondova Europske unije.
Velika Mrdakovica djelovala je kao naselje od 7. stoljeća prije Krista do 1. ili možda 2. stoljeća nakon Krista, a pronalasci su pokazali da su na tom području obitavali vojnici, metalurzi, poljoprivrednici, stočari, zidari, kamenoklesari i tkalje. Danas su na području tog libursko - rimskog naselja izgrađene pješačke staze, postavljena je solarna rasvjeta te smjerokazi i druge informacijske table.
- Lokalitet je otvoren posjetiteljima i svatko tko želi doći, može doći na lokaliteti i vidjeti ga, ali nama nije cilj stati na ovom već nastaviti s projektima koji će dovesti do većeg stupnja istraženosti i do toga da posjetitelj kada dođe u jednoj cjelini vidi kompletno istražen i prezentiran dio grada i u tom smjeru idemo. Znači ovih tisuću i pol kvadrata od kojih nisu svi istraženi, prvi korak nam je konsolidacija i konzervacija bedema. Točno znamo koliko prostorijama ima između bedema i kompletno završenog dijela - objasnio je Toni Brajković, arheolog Muzeja grada Šibenika koji vodi arheološka istraživanja na hrvatskoj Mikeni za koju će kazati da sa svakim novim istraživanjima donosi rezultate koji utječu na porast važnosti tog povijesnog lokaliteta.
- U svakoj novoj kampanji istražimo sve više i više, i vidimo da je bila povezanija s ostalim djelovima svijeta toga doba. Svaki put dobiva sve više na značaju i zbog toga je Velika Mrdakovica hrvatska Mikena što se može opravdati svakim novim istraživanjem - navodi Brajković, dodajući da su dosadašnji arheološki radovi na Velikoj Mrdakovici bili teški i mukotrpni.
- Iskreno, nisam upućen do kraja, ali znam da HERA obuhvaća jadranske i prijadranske zemlje koje su partneri i da svaka zemlja ima drugi projekt koji nije iz istog razdoblja već iz različitih vremena, različitih su značaja, ali Veliku Mrdakovicu možemo izdvojiti kao dio lokaliteta koji je zahtjevao najviše rada i truda i koji je donio neke novine puno više nego neke druge stvari iz novijeg doba koje su kroz projekt samo renovirane. Nemam kompletan uvid, ali Mrdakovica je općenito ne samo u HERI jedan teško dostupan lokalitete za odraditi - objasnio je arheolog.
Ono što njegov kolega iz projekta HERA, Krešimir Grubić tek treba odraditi je realizacija prve tematske rute kulturnog turizma na području Šibensko - kninske županije, a uključuje kulturno - povijesnu baštinu od Vodica preko zaleđa do Šibenika i otoka Prvića na moru. Poveznica tih 20 turističkih atrakcija na šest lokacija u županiji je - voda, moćna stvarateljica povijesti koja nudi jedinstveno putovanje kroz vrijeme od neolitika do danas.
Ta ruta okrenuta je sferi kulturnog turizma za koji se pokazalo da broji sve više pripadnika, odnosno sve je više turista koji sudjeluju u toj vrsti turizma, a upravo oni mnogo više vremena borave na jednom mjestu te kao takvi više troše.
- Ideja vode kao kulturne turističke atrakcije potekla je iz grada Vodice koji se sve više okreće tom vidu turizma. Tražili smo motiv koji povezuje sve top destinacije na području županije. Išli smo ponuditi ono što je turistima najatraktivnije, ono što bi rado posjetili i povezati to sa zajedničkom pričom. Priča je to o vodi oko koje se kreiraju naselja, oko koje je kreirana cijela ljudska povijest, voda koja je imala utjecaj na gospodarski razvoj, ima ljekovit učinak na zdravlje ljudi. Voda je i gastro priča jer je pokretala mlinove koji su davali kruh - objašnjava Grubić, stručni suradnik na projektu.
Prema njemu, priča o vodi kao temelju turističke ponude je jedinstvena i zbog toga što ju turist može doživjet svim osjetilima. Može je čuti (slapovi), može je okusiti (kruh), može je dodirnuti (rukama), može zaroniti, igrati se s njom.
- Sve je rađeno tako da se nakon što se obiđu sve atrakcije počne više cijeniti najvažnije i najpodcjenjenije što nam je priroda darovala - zaključuje Grubić.
