Potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja zastupnik Tonino Picula bit će domaćin međunarodne konferencije Maritimna baština u lokalnim zajednicama - modeli održivosti 10. i 11. lipnja (petak/subota), koja će se održati u Betini, na otoku Murteru.
Dvodnevna konferencija doprinijet će procjenama dugoročne održivosti postojećih projekata i inicijativa, ali i potaknuti razvoj novih kroz predstavljanje uspješnih lokalnih i europskih praksi. Zastupnik Picula organizira je uz podršku općine Tisno, Muzeja betinske drvne brodogradnje i TZ Betina, a održat će se u prostorima lokalne marine i obližnjeg brodogradilišta u Betini.
- Kao čovjeku rođenom na otoku, zadovoljstvo mi je biti domaćin skupu koji će okupiti vodeće domaće i europske stručnjake iz područja maritimne baštine. Mjesto Betina neslužbena je prijestolnica hrvatske drvene brodogradnje pa zato predstavlja idealno mjesto za konferenciju jer se ovdje brodovi ne samo grade, već se doživljavaju poput članova obitelji - poručuje zastupnik Picula.
Uz plenarnu raspravu o stanju hrvatske i europske maritimne baštine, konferencija će na panelima posebno naglasiti tri važna aspekta održivosti: obrazovanje, financiranje i praktične primjere postojećih modela održivosti u EU i Hrvatskoj. Konferencija će okupiti 19 govornika: devet iz Hrvatske, deset iz inozemstva: Irske, Velike Britanije, Portugala, Danske, Nizozemske, Italije i SAD-a.
Među govornicima će, uz zastupnika Piculu, biti načelnik općine Tisno Ivan Klarin, član Međuskupine i zastupnik u Europskom parlamentu Miltiadis Kyrkos, Vladimir Skračić sa Sveučilišta u Zadru, generalni tajnik European Maritime Heritage Thedo Fruithof, utemeljitelj udruge Ars halieutica prof.dr.sc. Joško Božanić, šefica Odjela za kulturu i baštinu općine Seixal (Portugal) Elisabete Curtinhal, direktorica Meitheal Mara brodogradilišta Cathy Buchanan, direktor National Historic Ships, (UK) Martyn Heighton, ravnatelj Museo della Marineria Cesenatico Davide Gnola, Kirsten Monrad Hansen iz danske udruge Han Herred Havbåde i brojni drugi.
Iako su na hrvatskoj pomorskoj baštini vidljivo radi posljednjih deset godina, još uvijek postoje problemi strukturne prirode.
- Hrvatskoj još uvijek nedostaje cjelovita baza maritimne baštine. Svjedočimo opadanju broja kalafata i tradicionalnih lokalnih brodogradilišta što je ozbiljna prijetnja zaboravom tradicijskih vještina i znanja. Nacionalni obrazovni kurikulum, čak i u pomorskim programima, ne daje dovoljno prostora tradicionalnoj brodogradnji niti potiče interes mladih za ovaj važan segment hrvatske kulture i života. Stoga je ova naša akcija jedan od načina da očuvamo hrvatsku tradiciju i podsjetimo na njenu vrijednost - poručio je zastupnik Picula.
Sudionici konferencije moći će s domaćinima sudjelovati u tzv. „armanju“, odnosno opremanju broda, a organizirani su jedrenje i plovidba drvenim brodovima kao što su betinska gajeta i leut, uz domaćine-mentore.