Srijeda, 23 Siječanj 2019 08:54

Urbanističko osmišljavanje prostora bivšeg TEF -a trebalo bi ponuditi svjetski poznatim arhitektima

Napisala: 
Urbanističko osmišljavanje prostora bivšeg TEF -a trebalo bi ponuditi svjetski poznatim arhitektima

Nedavno objavljena vizualan projekcija za područje bivšeg TEF iako kako je rečeno neobavezna ponovno je otvorio pitanje kako bi Grad Šibenik, a sada i hrvatska vlada kao suvlasnik, trebala tretirati urbanizaciju tog prostora, jednog od najatraktivnijih i najosjetljivijih na Jadranu. Ono zadnje što bi se trebalo dopustiti jer takozvani "investitorski urbanizam" kada investitori, a ne struka i lokalna zajednica. diktiraju namjenu i izgled prostora.

Poznati arhitekti porijeklom iz Šibenika Aleksandar Ljahnicky i njegova kći Andrea, koji žive i rade u New Yorku, smatraju da rješenje koje je "izašlo" u javnost ne zavrjeđuje pažnju i da bi put treba biti potpuno drukčiji. "Ovaj je projekt arbitraran, mogao bi biti bilo gdje. U njemu nema senzibiliteta za našu obalu i nasljeđe, pogotovo za Šibenik kao biser arhitekture. Nadam se da će vlast u Šibeniku donijeti prave, a ne pogrešne odluke kakve su bile kod rušenja TEF -a kada su uništili svu industrijsku baštinu. Nadam se da neće prihvatiti ovakva rješenja koja mogu biti i u Zagorju. Ovakvi projekti za mene nemaju smisla", kaže Andrea Ljahnicky koja je surađivala i prijateljevala sa svjetski poznatom arhitekticom Zahom Hadad.

Njezin otac Aleksandar Ljahnicky je za to da tu lokaciju osmisle svjetski poznati arhitekti i predlaže da to bude Norman Foster, britanski arhitekt koji je napravio niz uspješnih zgrada u svijetu, među posljednjima Apple Store u Milanu.

 


"Riječ je o jednoj od najatraktivnijih lokacija na Jadranu i i ona zaslužuje neko originalno, autorsko rješenje. Ja predlažem da se pozovu eminentni arhitekti poput Normana Fostera, poznatog britanskog arhitekte i da se od njih zatraži da osmisle taj prostor, nikako da se to prepusti investitorima. Naša struka u Hrvatskoj, to je moje mišljenje, nije dovoljno zrela da se uhvati u koštac s takvom zadaćom i zato moramo tražiti najbolje. Žao mi je što više nije živa svjetski poznata arhitektica i naša prijateljica Zaha Hadad jer to bi bio pravi posao za nju"; objasnio nam je Ljahnicky.
 

 

Slično razmišlja i kritičar arhitekture i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Maroje Mrduljaš. On upozorava na to da je grad Šibenik skladna cjelina koju karakteriziraju tipična mediteranska gustoća i neformalna urbana matrica, snažne fortifikacije te arhitektonski biseri poput Katedrale, ali i vrijedna modernistička dostignuća poput više radova proslavljenog arhitekta Ivana Vitića. Budući urbani razvoj Šibenika i smatra da bi u ovakvim zahvatima kao što je gradnja na lokaciji TEF -a trebalo poštovati tu visoku kulturu koju su izgradile ranije generacije.

"Veliki prostor bivšeg TFF-a izuzetno je osjetljiv, na eksponiranoj lokaciji uz more i nikako ne može biti predmetom takozvanog "investitorskog urbanizma. Prije bilo kakvog zahvata potrebno je postaviti jasnu razvojnu strategiju Šibenika i njegove regije u kojoj će sudjelovati sve relevantne discipline, ali i sami građani. Tek temeljem demokratskog dogovora i jasne stručne vizije može se pristupiti izgradnji tog prostora. Naravno da te vizije mogu biti fleksibilne i prilagođavati se investicijskim okolnostima, ali misao-vodilja ne može biti diktirana iz anonimnih izvora", ističe on.

 

Projekt koji je nedavno objavljen i prezentiran javnosti , po njegovim kriterijima, ne prolazi.

" On donosi tek vizualizacije koje su na amaterskoj razini. Sama osnovna ideja prostora kombiniranih namjena je dobra kako bi se izbjegla turistifikacija tog područja, no predloženo rješenje je bez neke jasnije koncepcije i ideje. Pojednostavljeno rečeno: u to rješenje ubačeno je ponešto od svega: malo zaobljenih "organskih oblika za hotel", malo ortogonalne polu-blokovske strukture za ostale sadržaje, stadion kao kombinacija jednog i drugog. Projekt ne rađa jasniju urbanu fizionomiju i mislim da nema kapacitet za proširenje urbanog identiteta Šibenika. Naročito bodu oči pojedina nevješta rješenja poput golemog parkinga uz stadion usred zone koja bi trebala biti izuzetno urbana. Takva rješenja pokazuju diletantizam nedopustiv za grad poput Šibenika", zaključuje Mrduljaš.

U svakom slučaju planiranje sadržaja u zoni bivšeg TEF -a izazovan je, ali i vrlo osjetljiv posao koji traži one najbolje pa zbog toga ne treba odbaciti prijedlog Aleksandra Ljahnickog da se to povjeri svjetskoj arhitektonskoj kremi jer Šibenik to zaslužuje.  

Naslovna slika:ŠibenikIN

Objavljeno u Volim Šibenik
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!