×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: media/k2/galleries/25770
Datum objave: 10. Siječanj 2018

Dr.sc Ivo Glavaš razotkrio misterij mehanizma zaštite šibenske luke u 14. st

Dr.sc Ivo Glavaš razotkrio misterij mehanizma zaštite šibenske luke u 14. st
Diana Ferić
Diana Ferić

Riješen je misterij kako je izgledao lanac koji je prema povijesnim izvorima štitio ulaz u kanal sv. Ante iz pravca šibenske luke što je do sada bila nepoznanica, kako doznajemo od dr. sc Ive Glavaša koji provodi u vezi s tim znanstvena istraživanja. Prema sada novim spoznajama to nije bio klasični lanac nego je plutao na drvenim trupcima. Bio je postavljen preko cijele širine kanala sv. Ante između nekadašnjih srednjovjekovnih kula.

„Zna se da su Šibenčani kule sagradili 1381. godine na traženje tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. kako bi se bolje zaštitio ulaz u šibensku luku. Između kula bio je postavljen lanac za zaštitu od ulaza neprijateljskih brodova. Do sada nije bilo poznato kako je taj lanac tehnički izgledao i je li možda imao neki mehanizam. Dodatnim proučavanjem dostupne svjetske literature, pronašao sam da na tako velikim rasponima lanac nije mogao biti nategnut zbog čisto tehničkih razloga. Naime, tako dugačak lanac od 140 metara preko ulaza u kanal sv. Ante nije moguće nategnuti da stoji neposredno ispod površine vode kako bi spriječio neprijateljske brodove da uđu u šibensku luku. To je dokazano na nizu svjetskih primjera, a jedan od najpoznatijih je glasoviti lanac u glavnom gradu Bizantskog Carstva – Carigradu koji je prelazio preko 750 metara širokog zaljeva Zlatni rog.“, ističe dr.sc. Glavaš.

 

Sada se zna da je takav lanac zapravo plutao na drvenim trupcima i to je bio jedini način da se lancem efikasno zaštite širine zaljeva veće od nekoliko desetaka metara. Preko drvenih trupaca vojnici su vršili ophodnju i prelazili s jedne strane obale na drugu.

 

Kako bi brodovi ipak mogli ući u luku, lanac se mogao otkopčati u jednom dijelu kako bi brod uplovio, nakon čega bi se taj dio lanca ponovno zatvarao.

Lanac se mogao s unutrašnje strane od napada neprijateljskih brodova braniti i lađama koje bi se za njega privezale.

 

„Nažalost, ovoj je tematici u znanstvenom svijetu posvećena veća pažnja tek u novije vrijeme, tako da o ovome postoji zasad mali broj znanstvenih radova. Upravo pišem znanstveni rad o dvije kule na ulazu u šibenski kanal sv. Ante i u okviru tog istraživanja pronašao sam u svjetskoj literaturi mogućnost kako je funkcionirao lanac“, otkriva Glavaš.

 

Takve dvije kule, koje su kao izdvojeni dio obrambenog sustava štitile lancem ulaz u luku, postoje na mnogo mjesta, ali su jedino u Šibeniku udaljene čak oko 1 kilometar od gradskih bedema.
 

Iz kategorije: Volim Šibenik