Datum objave: 15. Prosinac 2017

Šibenčani su još početkom prošlog stoljeća imali bolja rješenja od današnje Afričke šljive

Diana Ferić
Diana Ferić

Oduvijek su muškarci imali problemima s potencijom ili su mislili da imaju problema ili da im to što imaju nije problem, ali nije dovoljno moćno. Današnjim uvrnutim rječnikom rečeno oduvijek je postojao problem erektilne disfunkcije, ali oduvijek su postojale i „likarije“ koje su tu mušku muku rješavale. Danas se sve svodi pod zajednički nazivnik – viagra, kao što su nekada sve gazirane mineralne vode bile „Radenska“ pa makar se zvale i „Knjaz Miloš“. Kako mi sada živući volimo misliti da prije nas na svijetu ničeg nije bilo pa i da su likarije aproksimativno nazvane viagrom blagodat (?) otkrivena tek početkom 21. stoljeća, a da su naši preci bili neprosvijećeni, zatucani i da baš ništa nisu znali, kao veliko iznenađenje iskrsnula je iz novina starih stotinu godina reklama u kojoj se otvoren, javno i bez uvijanja nudi spas svima onima koji „boluju od nemoći muške“.
Reklama koju smo pronašli u starim novinama, a identična je bila objavljivana i u Splitu, dokazuje da već u godinama prije Prvog svjetskog rata u ljekarnama ili pouzećem putem pošte moglo sasvim lako i legalno doći do preparata koji jačaju mušku potenciju. U konkretnom slučaju riječ je o eliksir koji liječi „bolest nemoći muške“ tvrtke „Nova Mehanika“ (zgodnog li dvosmislenog imena jake poruke!) iz Budimpešte.

 Šibenska viagra od brnistre i smilja za muškarce i za žene

Jesu li Šibenčani 1914. godine kupovali tu mađarsku viagru „Nove Mehanike“? Vjerojatno jesu iako su im na raspolaganju bili i neki domaći preparati spravljani prema pučkim receptima. Recimo sve do Drugog svjetskog rata postojala je praksa destiliranja brnistre kako bi se iz nje izlučio sastojak koji je, navodno, snažno utjecao ne povećanje spolne želje. Od brnistre, dakle, nisu se izrađivale samo metle, korpe i potplate za kornatske škohune nego i napitak koji je bio osobito jak afrodizijak, a imao je, za razliku od današnjih preparata, ako je suditi po oskudnim pisanim tragovima, jednak učinak i na muškarce i na žene! Kako se od brnistre proizvodio lijek koji liječi mušku nemoć, a žene potiče na „vesele i nesputane igre“, na žalost ne znamo. O tome nema nikakvih podataka osim naznaka da se brnistra morala brati u točno određeno doba godine te da joj je pri destiliranju dodavano smilje.

 

Prah od suhog kokošjeg jezika, crnih mrava i napitak od suhog guštera i vina

Osim brnistre, u čijoj bi priča čak moglo biti istine, stari su Šibenčani koristili i druga sredstva za liječenje nemoći muške. Spominje se, primjerice, prah od mljevenog suhog jezika kokoši ili vrapca. To je gotovo sigurno bajka, međutim spominjanje kantaridina u nekim spisima navodi na pomisao da su naši stari svašta znali i da nisu prezali ni od igranja opasnim preparatima ne bi li izliječili vlastitu nemoć ili potaknuli žene na spolnu glad. Kantaridin je zla i naopaka supstanca koja se dobiva sušenjem i mljevenjem španjolskih mušica, a od davnina uživa ugled sredstva koje uzburkava krv iako to uopće nije točno. Valjda su ipak stari Šibenčani bili dovoljno pametni da znaju da kataridin nije afrodizijak nego opaki otrov pa su se držali stare dobre brnistre, praha od sušenih crnih mrava ili - sušenih guštera koji se nikako nisu smjeli stavljati u maslinovo ulje nego samo u vino?

 

Šparoge, celera, glog i damiana za bolji libido

Pisanih tragova o preparatima, supstancama i lijekovima za jačanje spolne želje i moći u muškaraca koji se žele riješiti „zla nemoći muške“, jako je malo. Gotovo ih ni nema. Ipak na marginama nekih recepata za spravljanje spize moguće je otkriti bilješke koje upućuju da su šibenske domaćice znale da su neke biljke dobre „za muške“ odnosno „za muške stvari“. Iz tih blijedih, oskudnih i nejasnih tragova razaznaje se da su se muškarcima pri liječenje „nemoći muške“ mogli nadati da će im u poboljšanju „zdravlja“ pomoći šparoge, selen i glog te trava damiana (Turnera diffusa) o kojoj u starim knjigama o ljekovitom bilju piše da je spolno stimulirajuća i da ima odličan učinka na reproduktivne organe te da sprečava iznemoglost.

Šibenska desertna maraština, vino koje liječi i krijepi

No, međutim, za razliku od drugih dalmatinskih i europskih gradova Šibenik je sve do kasnih pedesetih godina 20. stoljeća imao svoj vlastiti, autohtoni izvor krepkosti i snage. Bilo je to znamenito, hvaljeno i širom svijeta nagrađivano slatko desertno vino maraština. Šibenčani su ga proizvodili od napola osušenih bobica grožđa maraštine, a njegova ljekovita svojstva bila su im poznata od davnina. Znanstveno ih je 1934. godine potvrdio Instituta za opću patologiju i farmakologiju Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu te odobrio da se „šibenska maraština (Vinus marastinae) može upotrebljavati za pripravljanje raznovrsnih lijekova i ljekovitih vina po ljekarničkim potrebama “.
Da je to vino zdravo i blagotvorno znale su sve šibenske majke jer su ga, pomiješanog sa žumanjkom, davale djeci da ojačaju i odole bolestima. Gotovo svaka kuća u Šibeniku imala je bocu maraštine da se nađe kad zatreba djeci, ali i da odraslima vrati snagu kad se umore i onemoćaju. Slatka maraština pomagala je muškarcima da budu orni, a kod žena je na fin način budila toplinu, rumenilo u obrazima, veselost i činila ih „veselima za radosnu sreću ljubavi“.

 

 

  

Iz kategorije: Volim Šibenik
Označeno u:

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3