Puno prije adventskih sajmova i čarolija, koji su u Hrvatskoj postali popularni tek unatrag nekoliko godina, Šibenik je imao svoju predblagdansku manifestaciju „Božićne čarolije“, najstariju te vrste u Hrvatskoj koja je tijekom prosinca unosila blagdanski šušur i veselje na šibenske ulice i trgove. „Božićne čarolije“ slave ove godine 25. rođendan. Tim povodom bit će u četvrtak, 7. prosinca otvorena izložba u Gradskoj knjižnici u Šibeniku. "Božićne čarolije" nastale su , što nije nevažno spomenuti, u jeku Domovinskog rata u Šibeniku, 1993. godine, pokazale su živost i kontinuitet u kvaliteti programa, ali, na žalost, pitanje je hoće li se nastaviti ili će se ove godine ta manifestacija održati posljednji put pa će obilježavanje 25. rođendana ujedno biti i karmine. No nadamo se da ovaj grad to neće dopustiti.
„Prve "Božićne čarolije" održavale su se ratne 1993. godine na trgu ispred kavane Medulić uz prisustvo nekoliko tisuća Šibenčana. Okupio sam sa Željkom Petrešem, Pavlom Rocom, Brankom Lovrićem Caparinom grupu entuzijasta spremnih da u nimalo sretnim vremenima našim sugrađanima i prvenstveno djeci organiziraju prigodna blagdanska događanja kako bi barem na kratko zaboravili na ratne strahote.Našu inicijativu objeručke su prihvatili i bili pokrovitelji Grad Šibenik i Županija šibensko-kninska.Da bi organizirali programe dobili smo dozvolu uz uvjet da budem u stalnom kontaktu sa Željkom Perišom načelnikom Centra za obavješćivanje koji je pratio situaciju na ratištu u okolici Šibenika.Odaziv sugrađana je bio fantastičan i imali smo veliku podršku od svih struktura a bilo je i znatno više sponzora nego danas“, prisjeća se tih početaka Željko Koloper Keke koji do danas organizira „Božićne Čarolije“ uz ne baš izdašnu financijsku potporu, ali na radost djece i to ne samo šibenske nego i djece iz okolnih mjesta pa će tako „Božićne čarolije“ donijeti dašak blagdanskog veselja i u Zaton, Zablaće, Raslinu i Dubravu.
Uz šibensku djecu tih ratnih godina na „Božićnim čarolijama“ nastupale su tadašnje estradne zvijezde Dino Dvornik, Ivo Amulić, Maja Blagdan, Gibonni.,a poznate zvijezde nisu izostale ni kasnije - Lana Jurčević, Žak Houdek, Maju Šuput, Luka Nižetić, Minea, Alen Slavica, Feminnem, Radojka Šverko, Matija Dedić, Goran Karan, Ćubi, Magazin, Antoniju Šola...,a kao voditeljica uz domaće snage u goste je dolazila i Antonija Blaće
Nije izostalo niti adventsko ozračje pa bi organizatori obavezno postavili jaslice sa živim janjcima, pastirom. I tada se događalo da su već druge večeri ti janjci nestali i cijeli grad je bio u potrazi za njima.
„Na kraju su ih pronašli gardisti na čelu s Ljubom Kapetanovićem koji me probudio ujutro vrlo rano da mi priopći da je "objekt" opkoljen misleći na janjce.Svakodnevno smo imali nagradne igre sponzora a dobitnici su se dobivali izvlačenjem nagradnih kupona iz prave miješalice za beton. Na trgu je u velikoj izviđačkoj padeli stalno gorjela vatra dok su šibenski glazbari svirali s balkona okolnih kuća. Imali smo već tada i prvi umjetni snijeg izbacivan iz stroja s kuće iznad trga“, naviru sjećanja popularnom Keki.
Među prvima su u Hrvatskoj pokrenuli takvu prigodnu blagdansku manifestaciju koja je unosila duh blagdana po cijelom gradu. Pazili su na izbor izvođača i repertoar i za djeci i za odrasle. Znali su jasno što žele – unijeti toplina u ljude bez agresivnog glazbenog izričaja. Programi su izvođeni kako po trgovima i ulicama tako i po mnogim javnim prostorima.
Tada je u gradu zimi bilo puno više trgovina i drugih sadržaja tako da je cirkulirao i veći broj ljudi.
„Na samim počecima u organizaciji su nam se priključilo i Udruženje obrtnika grada Šibenika - ceh ugostitelja predvođenih Josom Smolićem i Vlastom Mesić tako da smo stalno imali kulinarske aktivnosti s humanitarnim ciljevima.Vrlo brzo u suradnji s njima pokrenuli smo i Božićni sajam na Meduliću. Kako su tada tih godina zaredala ružna vremena praćena kišama i neizdrživom hladnoćom došlo je u pitanje održavanje ikakvih aktivnosti na vanjskim prostorima. Da bi se stvar spasila počelo se s postavljanjem spasonosnih danas nepopularnih grijanih šatora. U njima su se mogla nesmetano okupljati djeca i odrasli prateći programe ili konzumirajući ponudu obrtnika. Od samog početka programski koncept je bio da tih dana svoj rad predstave sve kulturno scenske udruge ili društva ali i sportski klubovi borilačkih vještina i gimnastičari.To je njima ujedno bila i završna prezentacija rada te godine na opće zadovoljstvo roditelja, voditelja a i publike“; ističe Željko Koloper Keke.
Šibenik je, zahvaljujući toj kreativnoj ekipi, prvi u Hrvatskoj imao Dječje Nove godine na kojima bi nastupili svi koji su nastupali prethodnih dana u programima "Čarolija" uz neku od najpoznatijih hrvatskih zvijezda s prigodnim repertoarom.
No vremena su se mijenjala, a tako i „Božićne čarolije“. S vremenom prestalo se s podizanjem šatora, a kako su imali puno neugodnih iskustava s lošim vremenom koncepcijski su se okrenuli raspoloživim zatvorenim prostorima ,a ostavili su samo promenadne programe na otvorenom prostoru s glazbom, motoristima, Djedom Božićnjakom.. Nisu zaboravili ni okolna mjesta.
Osluškujući reakcije sugrađana shvatili smo da je potrebno s programima otići i do Zablaća, Ražina, Dubrave, Meteriza, Zatona, Rasline, Šubićevca i ostalih četvrti i prigradskih naselja.
Iz tog razloga uz događanja koja radimo u gradskim ustanovama i sakralnim objektima od 2014. počeli smo organizirati veliku priredbu u sportskoj dvorani Meterize, priredbe u OŠ Ražine, OŠ Vidici, dok s Božićnim autobusom u društvu Djeda Božićnjaka i glazbenika obilazimo prigradske mjesne odbore.Svake godine tradicionalno s moto klubom Galeb obiđemo i Centar Šubićevac s prigodnim darovima“, objašnjava Željko Koloper Keke.
U međuvremenu grad je pokrenuo u đardinu popularnu i zaživjelu Adventuru pa se „Božićne čarolije“ sada više okreću programima u kulturnim ustanovama i crkvama i i disperziranim programima za djecu i odrasle koje organiziraju u prigradskim naseljima.
O žilavosti i dugotrajnosti „Božićnih čarolija“ Keke kaže „Ni meni nije jasno da je prošlo punih 25 godina kada smo se prvi put "poigrali" s organizacijom ove, u Hrvatskoj najstarije kontinuirane manifestacije ovakve vrste.
Do prije nekoliko godina sve je bilo je lakše jer je iako i tada skroman, budžet manifestacije bio duplo veći nego danas. Zadnje dvije godine je financijska kriza i nedovoljno novca za iole ozbiljnije programe i mislim da su ove jubilarne "Božićne čarolije" barem meni možda i posljednje na ovakav način. Bez novca je teško nešto organizirati a bolje je ništa ne forsirati jer ovo su programi koji traže opuštenost i kreaciju. Uz to moramo i stati uz kvalitetu nekog programa i ne možemo se tada pravdati nedostatkom novca. Zahvaljujući iskustvu i godinama provedenim u organizaciji ovakvih događanja još uvijek uspijevamo proizvesti za pet kuna nešto što vrijedi dvadeset ali to traži dodatnu energiju i vrijeme pa nema smisla i nije pošteno prema samome sebi i bližnjima. Sada sam samo jedan kotačić i dio tima tvrtke "Leon trade" koji će o tome na miru odlučiti. "Čarolije" su mi kao dijete jer sam ih stvarao sa Željkom Petrešem u neponovljivim ratnim uvjetima s posebnim žarom i ljubavlju pa je teško biti realan i objektivan“, iskreno će. Nadamo se da će ipak u Gradu koji ima više od milijun kuna za programe adventa i dočeka nove godine biti dovoljno novca da se zadrži i obogati ova manifestacija koja je u 25 godina dokazala svoju kvalitetu.
Ove godine u okviru programa "Božićnih čarolija" nastupit će u kazalištu na božićnom koncertu Hari Rončević. Svečana priredba "Čarolija" ove se godine opet vraća poslije četiri godine u kazalištu u kojem će se održati u nedjelju, 10.12.2017. u 18 sati, a zbog veliko interesa roditelja bit će iste večeri i repriza u 19. 30 sati,a cijeli program slijedi.
