Povijesna grupa šibenske gimnazije Antuna Vrančića i ove je godine, kao i mnogih do sada, u povodu obilježavanja obljetnice Rujanske bitke za Šibenik ukazala na ljude koji nisu bili na bojnom polju niti su ključni za razjašnjavanje dilema o tomu koji su topovi spasili Šibenik, ali su bili jednako bitni za preživljavanje u tim teškim, ratnim danima.
U utorak, 19. rujna su u Gradskoj knjižnici organizirali tribinu o ulozi šibenskog biskupa Srećka Badurine u Domovinskom ratu podsjećajući još jednom na tog plemenitog svećenika i ekumeniste koji je iznad svega bio čovjek i humanist. Za današnje vrijeme važna je priča koji je ispričao Nikola Vukušić, načelnik policije za Rujanskog napada na Šibenik. Kazao je kako se s biskupom Badurinom vratio u Šibenik s jedne svečanosti na Žiriju istog dana kada se u Šibeniku održavao središnji skup HDZ –a. Kada su pristali u Šibeniku on ga je upitao ide li na taj skup, a on mu je na to kazao „Ja sam biskup svih vjernika u našoj biskupiji i nemam što tržiti na jednom stranačkom skupu“.
„To je i meni otvorilo oči i shvatio sam da ni ja, kao načelnik policijske uprave koja pokriva sve građane nemam što tražiti na takvim skupovima“, iskreno je priznao Vukošić.
Naziv tribine bio je ‘Biskup Srećko Badurina-čovjek istine i nade’. Na tribini su gostovali šibenski biskup Tomislav Rogić, biskup u miru Ante Ivas, Nikola Vukošić, načelnik PU Šibenik 1991. godine i novinarka Diana Ferić koji su se prisjetili početaka rata u Šibeniku i susreta s biskupom Badurinom,a uvodno su predavanje o biskupu Badurini pripremili gimnazijalci Srećko Perković i Jeronim Bumbak.
Nakon himne u izvedbi školske ženske klape „Gimnazijalke“, tribina je započela uvodnim izlaganjem Srećka Perkovića koji je prisutne upoznao s ratnim stanjem na području Šibenske biskupije i grada Šibenika 1991. godine te razaranjima u biskupiji istaknuvši potresne podatke o 25 000 prognanih katolika, desetcima uništenih sakralnih objekata i spomenika kulture.
Jeronim Bumbak i Srećko Perković zatim su prikazali životni put biskupa Badurine,njegovo zalaganje za mirno rješavanje sukoba u Domovinskom ratu,ekumensko djelovanje i riječi istine i nade koje je upućivao stanovnicima grada i biskupije u njihovim najtežim danima.
„Organizirali smo tribinu kako bi predstavili djelovanje biskupa Badurine tijekom Domovinskog rata. Svake godine povodom Rujanskog rata odabirali smo razne teme, a ove godine odabrali smo biskupa koji je kao predstavnik duhovnog života bio s ljudima kad je bilo najpotrebnije i smatramo da je učinio dosta za naš grad i da se to ne smije zaboraviti“, objasnio je Jeronim Bumbak.
Tribini su uz brojne gimnazijalce, profesore,novinare i građanstvo prisustvovale i osobe iz crkvenog života, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr.sc. Ante Nazor, saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, dogradonačelnik grada Šibenika Paško Rakić te pročelnica Ureda župana Šibensko-kninske županije Senka Bilać.
Sadašnjem šibenskom biskupu Tomislavu Rogiću Srećko Badurina bio je profesor moralne teologije na studiju u Rijeci.
„Zračio je posebnom toplinom i dobrotom i svi smo ga obožavali. Ja sam bio među zadnjim studentima koji je kod njega polagao ispit prije nego je postao biskup i zaista mi je ostao u najboljem sjećanju“, kazao je biskup Rogić.
Biskup u miru Ante Ivas kazao je da je sretan što je bio suvremenik biskupa Badurine koji je u propovijedima nastojao pružiti utjehu vjernicima i pozivao na mir.
Biskup Badurina nije htio opterećivati ljude, a njegovim najvećim doprinosom Ivas smatra kada je na sinodi za vrijeme rata na šibenskom području.
"Biskup Srećko nije htio na toj sinodi opterećivati ljude sa stanjem u Hrvatskoj, ali kada je na nagovor pape Ivana Pavla II ispričao kakvo je stanje svi su ostali su bez teksta. Nije govorio politički već ljudski“, kazao je biskup u miru Ante Ivas.
Načelnik Policijske uprave Šibenik 1991. godine Nikola Vukušić ukratko je ispričao tijek ratnih zbivanja u rujnu 1991. godine i susrete s biskupom Badurinom koji nikad nije tražio policijsku zaštitu, ali je zato brinuo da se ništa ne dogodio pravoslavnom svećeniku koji je ostao živjeti u kući Dalmatinske eparhije u Šibeniku.
Diana Ferić naglasila je kako su novinari s biskupom Badurinom uvijek imali odličan odnos i kako je uvijek vjerovao kako vjera povezuje, a ne dijeli ljude. nakon što je otišao na okupirano područje posjetiti katoličke vjernike koji su tu ostali i vidio zvjerstva koja se događaju uvijek je govorio da bi mu se srce prepuklo da „njegov narod tako nešto radi“.
