Vidjeti danas ljude u odjeći za plažu, sa šugamanom na ramenu i s opremom za plažu u središtu Šibenika ili Docu danas je ljeti normalno, a do prije pet godina to je bio nedosanjani san svakog Šibenčanina.
Točno prije pet godina otvorena je plaža Banj i Šibenik je konačno dobio gradsku plažu, plažu s vjerojatno najljepšim pogledom na svijetu i vrlo brzo su je po ljepoti prepoznale mnogi turistički novinari ni mediji.
Dana se u političkim prepucavanjima često može čuti prepire o tomu tko je zaslužan za postojanje Banja. Dileme nema, Banj je nastao u prvom redu zahvaljujući inicijativi bivše gradske koalicijske vlasti na čelu d dr. Antom Županovićem, a najviše zasluga ima njegov tadašnji zamjenik Franko Vidović i to je neosporna činjenica. Tadašnji HDZ, koji je bio u oporbi nije bio blagonaklon prema tom projektu, Goran Pauk, koji je i tada bio župan Šibensko - kninske županije je sa svojim suradnicima dugo pokušao dokazati da more na toj plaži nije dobro za kupanje. Te se epizode valjda, gledajući danas važnost Banja ne bi ni on htio sjećati.
Tadašnja gradska vlast Banj je otvorila, ali ga je ostavila nedovršenog i s nekim financijskim dubiozama, a priči je dovršila gradska vlast u prošlom mandatu na čelu s gradonačelnikom Željkom Burićem.
Šibenik je i prije Banja, u prošlosti imao svoja kupališta
Govoreći o petom rođendanu Banja valja spomenuti Antu Makalu (1808. – 1893.), velikog šibenskog poduzetnika i dobrotvora koji je 152 godine prije Banja u Šibeniku otvorio prvo uređeno i organizirano kupalište do kojeg se s Poljane moglo stići za nekoliko minuta lake i ugodne šetnje, nitko se nije sjetio. Nije riječ samo o tome da je on 1860. godine na mjestu današnjeg autobusnog kolodvora uredio i opremio plažu koja je imala čak i Pravilnik za kupače. Bilo je vrijedno truda uočiti da prvo uređeno javno kupalište i njegovog 152 godine mlađeg nasljednika, uređenog na suprotnoj strani šibenske obale pod TEF-om uz kuću obitelji Battigeli koja je na tom mjestu između 1901. i 1904. godine prva koliko-toliko uredila prostor za kupanje, povezuju dva identična pitanja. Jedno je: što je normalnije od toga da Šibenik, grad na moru, ima svoju plažu dostupnu svim građanima da bi se okupali i osvježili kada zvizdan upeče?, a drugo: ima li boljeg poduzetničkog projekta od plaže u srcu grada, koji će promijeniti poziciju Šibenika na turističkoj karti Europe, učiniti ga privlačnijim, potaknuti razvoj njegovog turizma, donijeti zaradu, privući ulagače i povući ga u novi razvojni ciklus?
1860. & 2012.
Plaža Banj spada u naoko manje komunalne projekte koje olako svrstavamo samo u kategoriju boljeg društvenog standarda i poboljšanja razine kakvoće života u lokalnoj zajednici. On sam po sebi ne otvara puno radnih mjesta. Na njega se kroz prizmu krize i recesije gleda kao mali utješni kućni luksuz koji si, eto, ipak možemo priuštiti. Ali Banj može biti i ključ koji otvara Šibeniku sada zatvorena vrata iza kojih leži kapital neophodan za aktiviranje njegovih potencijala. To je ta poučna dodirna točka koja nakon 152 godine povezuje poslovne vizije Ante Makale iz 1860. godine i aktualnu gradsku upravu na čelu s gradonačelnikom Antom Županovićem iz 2012. godine.
Ko ovo more platit?
Ta mala plaža u srcu grada natjerala je Šibenčane da progledaju, da vide svoj grad iz druge, ljepše perspektive. Odjednom je, kao na pladnju, izložena veličanstvena vizura starog Šibenika s katedralom i tvrđavama koja ulijeva ponos i ushit. Banj nije plaža na koju se dolazi uživati u čarima kupanja i bistrini mora kao na šibenskim otocima ili u Kornatima, ali ona, dok se kupate, pruža drugu vrstu uživanja – nezaboravan pogled na naš stari Šibenik i njegove znamenitosti. Poznato je da je ispijanje kave na trgu ispred crkve Notre Dame u Parizu užitak koji se skupo plaća, ne zbog ukusa i kakvoće kave, nego zbog pogleda na tu čuvenu građevinu. Ne bismo li analogijom mogli reći da je kupanje s pogledom na stari Šibenik i njegovu katedralu privilegij koja se ne more platit, ali se može – isplatiti? Shvatimo li Banj kao gradsku imidž plažu, onda pred sobom imamo važan oslonac za sve poluge razvoja šibenskog turizma, od najmanjih pojedinačnih poduzetničkih projekata do marina za prihvat megajahti i vrhunskih hotela u Mandalini.
Bilo bi dobro kada bi komunalne službe i gradska uprava vodile više računa o održavanju i uređenju te plaže koja je po svojoj ljepoti i smještaju prepoznata u svijetu.
