Datum objave: 05. Svibanj 2017

Jeste li znali?: Dr. Luigi i Šibenik i štovanje lika Nikole Tommasea

Jeste li znali?: Dr. Luigi  i Šibenik i štovanje lika Nikole Tommasea
Diana Ferić
Diana Ferić

Jeste li znali da lik doktora Luigija iz jedne od najboljih i najpopularnijih hrvatskih televizijskih serija "Naše malo misto" kojeg glumi legendarni glumac Karlo Bulić ima veze sa Šibenikom?  Taj je lik, prema pričama i sjećanjima svoje supruge Lepe, splitski pisac Miljenko Smoje utemeljio  upravo na liku Šibenčanina dr. Vicka Galvanija. Dotur Luigi je liječnik u Malom Mistu. Studirao je medicinu u Padovi, a govori mješavinom hrvatske čakavštine i talijanskog jezika. Ima specifičan smisao za šalu i ciničan stav prema društvenim i političkim zbivanjima, osjetljiv je na nepravdu, voli balote i u svemu je, iako je intelektualac, pravi narodni čovik. Dotur Luigi čita Dantea prije spavanja, a živi s nevjenčanom suprugom Bepinom kojoj stalno obećava ženidbu. Osim Šibenčanina Vicka Galvanija, Miljenko Smoje je za lik dotura Luigija koristio stvarne zgode iz života splitskog skladatelja i autora popularnih šlagera Boška Lulića Luligarga.

Spomenik Nikoli Tommaseu

Jeste li znali da se u Šibeniku se sve do Drugog svjetskog rata svečano obilježavale godišnjice otkrivanja spomenika pjesniku i književniku Nikoli Tommaseu koji je smatran jednim od najvećih i najznačajnijih šibenskih sinova. Šibenčani su iznimno cijenili i poštivali Nikolu Tommasea, a njegov je spomenik, uz katedralu sv. Jakova, bio jedan od najvažnijih simbola Šibenika. Najveće slavlje u povodu otkrivanja spomenika Tommaseu bilo je organizirano 1936. godine.

Ideju za podizanje spomenika Tommaseu dalo je 1890. godine šibensko talijansko udruženje Lega Nacionale, a prihvatili su je i podržali gotovo svi Šibenčani na čelu s ocem modernog Šibenika, gradonačelnikom Antom Šupukom. Odbor za izgradnju spomenika odbio je idejno rješenje hrvatskog kipara Ivana Rendića, a prihvatio je rješenje talijanskog kipara Hektora Ximenesa. Sedam metara visok spomenik u gradskom perivoju bio je otkriven 31. svibnja 1896. godine uz najviše počasti pod pokroviteljstvom Općinske uprave i načelnika Šupuka. Iako je spomenik tijekom dvije talijanske okupacije Šibenika, prve od 1918. do 1921. godine i druge od 1941. do 1943. godine, bio mjesto okupljanja iredentista i fašista koji su ga smatrali dokazom da je Šibenik talijanski grad,

Šibenčani se nisu odrekli Tommasea

Šibenčani se nisu nikada odrekli Tommasea. I danas se smatra da je uklanjanje njegovog spomenika bila velika pogreška i nepravda. Odgovornost za rušenje spomenika pripisuje se pjesniku, inače Tommaseovom rođaku, Vladimiru Nazoru koji je 18. veljače 1945. godine održao govor u Šibeniku i tada je navodno kazao da nije očekivao da će ga "dočekati ovaj tolomaš" te preporučio da bi u Krešimirovom gradu, umjesto Tommaseu, trebalo podići spomenik kralju Petru Krešimiru IV. Priča da su Šibenčani Nazorov prijedlog s oduševljenjem prihvatili i da su Tommaseov kip srušili već sutradan, nije točna. Spomenik Nikole Tommasea uklonjen je tek 1954. godine pri obnovi perivoja i izgradnji doma bivše JNA i škole "Simo Matavulj" koja je kasnije preimenovana u OŠ Fausta Vrančića, prema projektima arhitekta Ivana Vitića. Spomenik kralju Petru Krešimiru IV. na mjestu Tommaseovog spomenika podignut je tek 55 godina nakon govora Vladimira Nazora.
 

Iz kategorije: Volim Šibenik