28. kolovoza 1895. godine Šibenik je bio najvažniji grad na svijetu jer je u njemu puštanjem u rad prvog sustava proizvodnje, prijenosa i razdjelne mreže izmjenične struje u svijetu počela Druga industrijska revolucija, a Šibenik postao njen sinonim poput britanskog grada Manchestera za Prvu industrijsku revoluciju koju je pokrenuo parni stroj.
Kada je 28. kolovoza 1895. godine „oko dvadesete ure i dvadeset časaka“ puštena u rad hidroelektrana „Krka“ na Skradinskom buku, Šibenik je ušao u povijest čovječanstva kao prvi grad u svijetu koji je imao cjeloviti izmjenični električni sustava, odnosno prvi grad u svijetu kojeg je pokretala revolucionarna Teslina izmjenična struja, energija koja je čovječanstvo uzdigla na novu tehnološku razinu i postala temelj cjelokupne današnje civilizacije.
Prvi znak da je uspješno ostvaren projekt čiji je tvorac bio građevinski inženjer Vjekoslav Meichsner, a koji je omogućio vizionar, poduzetnik i političar, gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk, bilo je paljenje javne rasvjete. To se nije dogodilo preko noći. Meichsner je pune 22 godine nudio svoj projekt hidroelektrane na Skradinskom buku i prijenosa struje na daljinu bez gubitaka snage, ali je to uspio ostvariti tek u suradnji s Antom Šupukom i uz potporu trojice u to doba vodećih svjetskih znanstvenika, izumitelja, Mađara Károlya Zipernowsky, Miksa Déria i Otta Bláthya transformatora sa zatvorenim magnetskim krugovima bez kojeg primjena izmjenične struje nije moguća.
Činjenica da je Šibenik bio jedan od prvih gradova čije su ulice i trgove osvijetlile sijalice čije je niti užarila izmjenična struja, danas je, na žalost, zasjenila daleko važnije postignuće šibenskog gradonačelnika Ante Šupuka. On nije naime nije bio, kao što mu se pripisuje izravni graditelj hidroelektrane na Krki, a još manje je bio izumitelj, ali je zato stvorio nešto važnije – u Dragi i Varošu je stvorio prvi industrijski park u kojem je strojeve za proizvodnju leda, tjestenine, platna, namještaja pokretala izmjenična struja. Šibenski poduzetnici Vice Inchiostri, Josip Bilić, Ivan Jelić, Romano Vlahov, Jure Vrljević, Paško Rora Juras i obitelj Scoton prvi su vlasnici pogona u kojima je kao energent korištena izmjenična stroja i koje su pokretali Teslini električni motori.
Danas, kada obilježavamo 120. obljetnicu tog događaja koji je iz temelja promijenio cjelokupno čovječanstvo treba znati da je taj epohalni uspjeh, kako je to definirao profesor Ivo Livaković u svojoj knjizi „Tisućljetni Šibenik“, plod „hrabrosti i vizionarstva inženjera, šibenskog uglednika Vjekoslava pl. Meichsnera i potpore gradonačelnika Ante viteza Šupuka“, a treba dodati i spremnosti tadašnjih šibenskih gospodarstvenika i poduzetnika da prihvate i primjene nove tehnologije što se prije njih nije usudio učiniti nitko u svijetu.
