Posve oprečni rezultati turističke patrole dvaju najčitanijih dnevnih listova - Večernjeg lista i Jutarnjeg lista u slučaju pozicioniranja turističkog Šibenika izazvali su pozornost javnosti i pitanje kako je moguće da u Večernjem listu Šibenik zauzme drugo mjesto, odmah iz Splita, po kvaliteti svoje turističke ponude, a da tu istu turističku ponudu Jutarnji list ocjeni vrlo lošim ocjenama pa se Šibenik smjestio na dnu ljestvice.No povijest se izgleda ponavlja. Pronašli smo jedan zanimljivi članak o sličnoj temi iz 1934. godine.
Jesu li nezainteresirana inteligencija, kritična i neprijateljska prema svemu, pa i prema samoj sebi, i pomanjkanje jakih vođa koji bi bili u stanju grad povesti putem napretka, blagostanja¬nja i sreće, glavni krivci što je Šibenik zanemaren i zaostao pitanje je koje se postavilo u tom komentaru koji je objavljen u tadašnjem„Jadranskom dnevniku“. Novinska polemika o Šibeniku kao „mrtvom gradu“ koji ne zna iskoristiti svoje potencijale vođena je u novinama tijekom 1934. godine, a povod su bili rezultati turističkog prometa ostvarenog u primorskim gradovima Kraljevine Jugoslavije tijekom 1933. godine. Tekst donosimo u skraćenoj verziji:
Dalmacija je prošle godine imala rekordan promet stranaca. Turista je na svim primorskim kupalištima i ljetovalištima bilo više nego ikada, a između njih jednu iznimku čini Šibenik, koji inače, obzirom na svoj položaj, okolinu, ljepote, starine, konfor, ishranu i jeftinoću nimalo ne zaslužuje takovu sudbinu.
Šibenik, grad nezainteresirane inteligencije i slabih vođa?
Krivnju radi zanemarenosti i zaostalosti Šibenika pripisuje se ovim faktorima: inteligenciji koja je indolentna, bez ikakova interesa, povučena, apatična, nimalo poduzetna, kritičarska do apsurda i neprijateljska prema svemu, pa i prema samoj sebi. Zatim, pomanjkanju jakih ljudi, vođa, koji bi bili kadri povesti Šibenčane putem napretka, blagostanjanja i sreće. Otuda ono veliko zlo, koje se danas ovija nad Šibenikom, a koje se osjeća na svakom koraku u formi osame, bljedila i pustoši, ukratko »mrtva grada«.
Bez namjere da se upuštamo u polemiku, hoćemo tek ovim retcima da na takove ocjene učiniti izvjesne primjedbe. Prema našem mišljenju, kritika se može podnijeti, ako je dobronamjerna i tačno argumentovana, i ona, priznajemo, može da doprinese eliminiranju izvjesnih štetnih pojava u nekoj sredini. Takova kritika je dobra i potrebna i nesumnjivo rezultira u pravcu da stvari krenu na bolje. Međutim, kritika koju po formi i prema upotrebljenim izražajnim sredstvima, niti je dobra niti je dobronamjerna, a niti objektivno argu¬mentovana, ne može se podnijeti. Ona po svemu više liči na neki tendenciozni paškvil, nego na nepristrani prikaz faktičnog stanja.
Pogrešno adresirana krivnja za nedaće koje tište Šibenik
Imputirati, na primjer, šibenskoj inteligenciji da je indolentna, znači biti presmion, skrajnje neskrupulozan i preuzetan u ocjenjivanju onih koji vjerojatno nisu nimalo gori od onog, koja se postavlja na tako visoki pijedestal bezobzirnog i nesmiljenog kritičara Šibenika. Priznajemo da među šibenskom inteligencijom ima pomalo izvjesne apatije i indolencije, kao što toga uostalom ima i u drugim gradovima, ali s druge strane u Šibeniku postoji i takovih inteligenata, koji i te kako rade za svoj grad i imaju najbolje namjere u pogledu njegova općeg unapređenja pa je nepravedno svaljivati na adresu inteligencije krivnju za sve nedaće koje tište Šibenik.
Šibenik nema jakih vođa, ali ima ljudi od akcije
Nadalje se predbacuje Šibenčanima pomanjkanje vodstva, odnosno jakih ljudi i vođa. Uistinu, mi nemamo nekih koji bi iz Šibenika napravili Eldorado i koji bi Šibenčane poveli na staze spasenja i velike budućnosti, ali bez sumnje Šibenik ima ljudi od volje i akcije, koji su u svakom pogledu kadri da vode Šibenik i koji to prema prilikama i mogućnosti u danim momentima s uspjehom i rade. Da ima i neželjenih pojava i loših uticaja i nije sve onako kao što bi trebalo da bude, ali se u prikazivanju tih zala ne smije generalisati i pisati s namjerom da se odmogne i napakosti Šibeniku umjesto da mu se pomogne i uputi na bolje.
Šibenik je zakinut!
Ako se je htjelo prikazati prave uzroke zapuštenosti Šibenika, onda se je trebalo obratiti na sasvim drugu adresu. Nećemo ovdje da analiziramo i iznosimo uzroke koji su bili odlučni da Šibenik nije doživio polet i napredak adekvantan njegovoj važnosti i njegovom značenju, nego tek napominjemo da je zaostajanju Šibenika jedan od osnovnih uzroka taj, što Šibenik na onim mjestima gdje bi se o njemu moralo voditi računa nije bio tretiran onako i u onoj mjeri kao što su bili drugi gradovi pored njega i na uštrb njemu. Konsekventno tome, u ekonomsko - saobraćajnom,kulturnom i turističkom pogledu Šibeniku (država) nije dala uloga dostojnu tradicija i uslova koje posjeduje.
Šibenčani su preduzimali, a i danas to čine, sve raspoložive korake i ulagali energije da svome gradu stvore bolju sudbinu, ali čitav njihov napor do danas je ostao Sizifov posao. I radi toga uglavnom, Šibenik nije ono što bi morao i mogao da bude, i time treba u prvom redu da se objektivan i dobronamjerni kritičar pozabavi, a ne da se prebacuje krivnja na šibensku inteligenciju i na tobožnju okolnost što u šibenskom javnom životu fali nekih krupnih figura i bogom poslanih mesija.
Šibenčani su živ i punokrvan elemenat
Što se tiče patetičke floskule da u Šibeniku caruje blijedilo i pustoš »mrtvog grada«, kome navodno niko neće, treba reći da u Šibeniku, unatoč stanovitih teškoća, kojih nažalost danas ni¬gdje ne fali, u priličnoj mjeri ključa život, iz prostog razloga što Šibenčani kao takovi pretstavljaju živ i punokrvan elemenat, kojem se ne može imputirati neka beznadnost. U pomanjkanju konfora i smišljeno organizovane propagande, što se djelomično može pripisati u krivicu Šibenčanima, istina je da Šibenik nije posjećen od stranaca, niti je u njemu razvijen turistički promet u onoj mjeri kako je to u nekim drugim našim kupalištima i ljetovalištima, ali u njega ipak dolazi oko 2000 stranaca mjesečno, od kojih su njih 1100 i noćili.
Tačno je da Šibenik obiluje svim prirodnim uslovima, kao i vriednim spomenicima, te da je naročito jeftin grad i u svakom pogledu prikladan da se razvije u turističko mjesto i ljetovalište, ali nije tačno da Šibenčani ne brinu oko racionalnog iskorišćenja tih svojih prirodnih bogatstava. U Šibeniku, premda tek u razvoju, postoji organizovana turistička propaganda, koja i od strane općine nailazi na lijepu potporu pa pouzdano očekujemo, razumljivo s vremenom, dobre plodove te akcije na korist Šibenika i Šibenčana.
Šibenik nije vulgarno materijalizovao poeziju našeg Primorja
Obzirom na sve ovo duboko vjerujemo da se nijedan stranaca neće pokajati, te da neće požaliti ni truda ni troška što je posjetio Šibenik, kao što se ni do sada nisu kajali, nego da će svaki posjetioc ponijeti lijepi utisak iz Šibenika zadovoljan sa svim onim, što mu je on mogao u svojoj skromnosti da pruži. Možda će taj utisak biti ljepši i simpatičniji, nego onaj što ga na stranca ostavljaju renomirana i bučno reklamirana mondena kupališna središta koja su inače u oponašanju nekih drugih nacija svu poeziju našeg Primorja vulgarno materijalizovala i postavila iskljuivo na komercijalnu bazu.
Na kraju pripominjemo da ako netko već neće da piše objektivno o Šibeniku, neka si ne daje truda i neka na tu temu uopće ne mrči hartije, stoji u tom tekstu koji smo prenijeli točno kako je napisan ne dirajući u stil i jezik.
