Unatoč tomu što je snižena spomenička renta u povijesnoj jezgri Šibenika ne plaćaju je čak 170 od ukupno od 203 obveznika. Pročelnica gradskog Upravnog odjela za financije Ksenija Slavica nije nam mogla dati podatke o tnajvećim dužnicima zbog, kako kaže, Zakona o zaštiti tajnosti podataka i Općeg poreznog zakona. Ipak, ističe kako je Grad dužnicima poslao ukupno 141 opomenu, a u 136 slučajeva pokrenuli su postupak ovrhe. Spomeničku rentu moraju plaćati svi koji žive u povijesnoj jezgri ili u nepokretnom kulturnom dobru odnosni koji u njoj obavljaju gospodarsku djelatnost. To su uglavnom ugostitelji i trgovci, ali i kladioničari, banke, putničke agencije...
Najviše gospodarskih djelatnika, uglavnom ugostitelja i trgovaca plaća najniži iznos rente od 3 kune po metru četvornom poslovnog prostora dok banke, osiguravajuće kuće i kladionice plaćaju veću cijenu od sedam kuna. Inače, od 2010. Grad Šibenik je zbog ekonomske krize naknadu za spomeničku rentu smanjio s pet na tri kune i s osam na sedam kuna, što je rasteretilo obrtnike, ali i stanjilo gradski budžet.
Oporba: Gdje su projekti u staroj gradskoj jezgri?
Uoči izglasavanja prijedloga gradskog proračuna za 2012. godinu oporbeni vijećnici, posebno oni iz redova HDZ-a i Šibenskog građanskog foruma obrušili su se na gradsku vlast zamjerajući im da u predloženom proračunu nema razvojnih projekata, kao ni stavki koje se odnose na gradsku jezgru. „Niti jedna kuna nije izdvojena za revitalizaciju stare gradske jezgre, makar za obnovu stubišta i fasada“, prigovorio je, među ostalim, HDZ-ov Tomislav Ninić. S obzirom na to da je Grad novcem od naplaćene spomeničke rente dužan financirati projekte vezane uz obnovu spomenika kulture, što uključuje i obnovu stubišta i fasada, u gradskom Upravnom odjelu za financije zatražili smo podatke o broju obveznika plaćanja spomeničke rente, uprihodovanom novcu i projektima koji su se na ovaj način financirali.
600 tisuća kuna za obnovu spomenika kulture
„U 2010.godini od naplate spomeničke rente uprihodovali smo 549 tisuća kuna. Novac je potrošen u istoj godini i to oko 150 tisuća kuna na obnovu katedrale sv. Jakova, 10 tisuća otišlo je na obnovu fasada, 85 tisuća kuna na tvrđavu Šubićevac, te 635 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije za tvrđavu Sv.Mihovila. To znači da smo u 2010.godini na spomenike kulture utrošili više novaca nego što smo uprihodovali od spomeničke rente“, priopćila je pročelnica Upravnog odjela za financije Ksenija Slavica.
U 2011.godini Grad je od spomeničke rente zaradio 593 tisuće kuna. Na obnovu katedrale otišlo je, kao i u prethodnoj godini, 150 tisuća kuna. Na red je došla i obnova tvrđave sv. Nikole za što je potrošeno 166 tisuća kuna, 8 tisuća kuna otišlo je na obnovu fasada, a 35 tisuća kuna na uređenje crkvice Sv.Mare. Izrada idejnog projekta tvrđave Sv.Mihovila u prošloj je godini koštala 231 tisuću kuna.
