Datum objave: 30. Lipanj 2011

Netransparentan proračun odnosi se na bivšu HDZ-ovu vlast

Dora Žganjer
Dora Žganjer

Svrstavanje Grada Šibenika na zadnje, 33 mjesto nakon istraživanja o transparentnosti proračuna koje je proveo Institut za javne financije izazvalo je burnu reakciju Gradske uprave i gradonačelnika Ante Županovića koji je istraživanje i optužbe proglasio netočnima i od ravnateljice instituta Katarine Ott zatražio detaljno objašnjenje. Nakon višetjedne prepiske   Grada Šibenika i Instituta za javne financije i likovanja oporbenih stranaka napokon je stiglo obrazloženje iz Zagreba o kojem su izvjestili iz Gradske uprave. Ispada da se istraživanje Instituta odnosilo na analize proračuna Grada Šibenika za 2008. i 2009. godinu, kada je na vlasti bio HDZ na čelu s gradonačelnicom Nedom Klarić.
„ Smiješno je što su prozvali nas koji ovdje radimo zadnje 2 i pol godine, a rezultati istraživanja se odnose na 2008. i prvu polovicu 2009, razdoblje u kojem mi uopće nismo vodili grad, što je naprosto smiješno, ali što se može, tako se inače radi. Nadam se da će kad uđemo u Europu biti drugačije“, kazao je Županović na današnjem kolegiju zamjerajući Institutu jer ni u jednom dijelu predstavljanja rezultata istraživanja medijima, nije istaknuto da se radi o istraživanju starom tri godine.
U obrazloženju iz Instituta među ostalim stoji: „Relativno niska vrijednost Indeksa otvorenosti gradskih proračuna za Grad Šibenik posljedica je prije svega oskudnosti podataka u dva javno objavljena proračunska dokumenta– polugodišnjem i godišnjem izvješću. Izvorni nazivi tih dokumenata su „Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Šibenika za prvo polugodište 2009. godine“ i „Godišnji obračun Proračuna Grada Šibenika za 2008. godinu“, a dostupni su u Službenom glasniku Grada Šibenika od 7. listopada 2009. U navedenim dokumentima prihodi i rashodi prikazani su samo na prvoj razini računskog plana proračuna, pa je tako moguće vidjeti jedino koliko su iznosili ukupni prihodi i rashodi poslovanja, ali ne i iz kojih su izvora prikupljeni prihodi (npr. porez na dohodak, potpore) i na koji način su nastali rashodi (npr. za zaposlene, za materijal i sirovine; za različite programe)“, stoji u oblazloženju Instituta za javne financije. 
 

Iz kategorije: Vijesti