Hrvatska mora napustiti model županija i prerasti u državus pet velikih regija sa prosječno 800 tisuća stanovnika: Slavoniju, Središnju Hrvatsku, Istru sa Primorjem, Dalmaciju i Grad Zagreb. Moramo se odreći centralističkog sustava upravljanja i prijeći na decentralizirani model odlučivanja i upravljanja gdje bi odnos raspodijele sredstava između središnje i lokalne države umjesto sadašnjeg odnosa 90:10 bio 70:30.Rezovi su potrebni i nad foteljama u Vladi: Hrvatska treba novu Vladu sa manjim brojem ministarstava i potpredsjednika vlade te bar za trećinu državnih tajnika manje.Stavovi su to Županijske organizacije HSLS-a koje je na današnjoj konferenciji za novinare iznio predsjednik Miroslav Škugor.
Načelnici općina- volonteri?
HSLS podržava većinski stav pozicije, opozicije, građana, i struke da je reforma lokalne i regionalne samouprave nužna, no Škugor upozorava da, iako je na raznim razinama potpisano više koalicijskih ugovora, još nije iskazana prava politička volja pretočena u stvarna zakonska rješenja koja bi pokrenula reformu. „Razlog tome su parcijalni politički interesi većine političkih stranaka u Hrvatskoj, koji reformu ne žele provesti jer gledaju uske stranačke interese umjesto boljitka cijelog društva“, mišljenja je Škugor.Iako načelno nisu za ukidanje velikog broja besmislenih općina koje nikad neće biti financijski održive, liberali zagovaraju stav dijeljenja zajedničkih funkcija između više jedinica lokalne samouprave, poput komunalnog i infrastrukturnog sustava, vatrogastva, školstva... Zašto u općinama koje nemaju vlastite izvore financiranja, načelnici ne bi volontirali“, navodi Škugor jedan primjer uštede.„U našoj županiji vladajući HDZ već deset godina sustavno provodi dezintegraciju“, tvrdi Škugor i navodi primjer brze ceste Šibenik -Drniš –Knin, za koju su sredstva prvi put „osigurana“ još 1997. godine. Ista priča plasirana je u javnost i 2003. te 2007. godine, a tek krajem prošle godine dovršena je prva predradnja– izrada „Studije utjecaja na okoliš“ buduće ceste. U HSLS-u smatraju da ova cesta za Šibensko-kninsku županiju ima jednaku važnost kao autocesta A1 za cijelu Hrvatsku, stoga jedna takva prometnica mora biti financirana iz državnog i županijskog proračuna umjesto da se čekaju sredstva iz fondova Europske unije.
