Ispiši ovu stranicu
Srijeda, 12 Siječanj 2011 01:00

Zašto je zastalo uklanjanje opasnog otpada u TEF – u ?

Napisala: 
Do kraja ove godine, a najkasnije u prvom tromjesečju iduće godine, trebala bi bitidovršeno čišćenje prostora bivšeg  TEF-a  od troske i opasnog otpada koji su kao produkt više desetljeća rada Tvornice elektroda i ferolegura tamo nakrcavani godinama. I dok odvoženje troske ide po planu zapelo je sa sanacijom opasnog otpada koji je odvozila zadarska tvrtka «Sirovina» koja nije odradila posao kako treba pa bi do kraja ovog mjeseca trebao biti raspisan novi natječaj za otklanjanje tog materijala iz kruga TEF-a. Pretpostavlja se da je ostalo između 10 i 15 tisuća kubika tog opasnog otpada koji je nemoguće  ukloniti kao trosku, doznajemo od direktora TEF-a Krešimira Šakića. Ta sanacija obavlja se pod nadzorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čiji je red pod povećalom pravosuđa  nakon što je prije nekoliko mjeseci uhićen bivši šef Fonda Vinko Mladineo, a zbog čega je Uskok nedavno tražio i dokumentaciju iz TEF-a. Iako Uskok nije direktno razgovarao s ljudima iz uprave TEF-a nego s čelnicima Grada Šibenika, Šakić nam je kazao da je predao preko pola metra veliku hrpu dokumenata. «Na istražiteljima je da istražuju, a na meni kao direktoru TEF-a da odradim sanaciju tvorničke troske i opasnog otpada do kraja i time se jedino namjeravam baviti» kazao nam je Šakić koji nije mogao precizirati kad će biti raspisan novi natječaj za nastavak sanacije opasnog otpada. To ovisi o procesu reguliranja odnosa i zaključivanja ugovora sa zadarskom «Sirovinom», ali ne bude li «povlačenja repova», nema razloga da se novi natječaj ne raspiše ovaj mjesec, kaže Šakić koji je općenito zadovoljan sanacijom tvorničkog okruga.«Građani trebaju znati da se u TEF-u provode dvije potpuno odvojene sanacije nastale u pogonima elektroda, odnosno ferolegura, a sanacija ostataka proizvodnje svakog od ta dva pogona provodi se odvojeno i na različit način. Ostatak proizvodnje ferolegura je silikomanganske i feromanganske troske koja se sanira kroz ugovor s MLM-om i to je onaj dio posla koji ni TEF ni Grad Šibenik u financijskom smislu ne koštaju ništa već se privatni partner naplaćuje prodajom materijala kojeg dobije preradom troske. Druga sanacija je sanacija ostataka proizvodnje elektroda kod koje jedan dio zagađenog zemljišta i građevinskog materijala preostalog nakon rušenja ima karakter opasnog otpada. Ta se sanacija provodila kroz ugovor sa tvrtkom «Sirovina odlagalište» iz Zadra i financirala se zajmom nešto manjim od 20 milijuna kuna koji je osigurao Fond za zaštitu okoliša i koji je, prema ugovoru, TEF obvezan vratiti prodajom zemljišta. U tom dijelu sanacije došlo je do poteškoća i radovi su zaustavljeni od strane Inspekcije zaštite okoliša još u veljači 2009. te je zatražena izrada Dopune programa sanacije koja je i izrađena početkom 2010. godine. Kako je u dopuni programa predviđena drugačija tehnologija uporabe od one u samom Programu sanacije, Fond tražio da zbog promjene tehnološkog procesa treba provesti novi javni natječaj kojim će se izabrati najpovoljniji izvođač za dovršetak sanacije ostataka proizvodnje elektroda» objašnjava Šakić zašto se čeka novi natječaj za sanaciju opasnog dijela otpada iz TEF-a.On kaže da je od početka osnovni problem sa troskom  bio je taj što se Grad, kao vlasnik terena, fokusirao na krivi problem.«Naglasak je sve vrijeme bio na ekološkoj komponenti, gdje su u vrijeme iskopa i drobljenja troske, možda i postojale određene nus pojave koje su mogle štetno utjecati na okolinu, ali to u vrijeme tog procesa nitko nije egzaktno dokazao pa sve ostaje u sferi procjena i stavova. Sve to je posljedica činjenice da se u samome početku posla nisu provela jasna ispitivanja koja bi ili potvrdila ili demantirala sumnje i jasno postavila standarde pod kojima se taj postupak može obavljati na lokaciji. Istovremeno je zanemarena druga strana problema, koja je po meni kud i kamo važnija, a to je razvojna strana problema TEF-a. Nije jasno definirano što je prioritet, a po mom uvjerenju za Grad Šibenik prioritet je da se taj prostor čim prije stavi u funkciju za što je njegovo potpuno čišćenje preduvjet. I kada je taj problem privatnom partneru istaknut kao prioritet Grada, odnosno kad se privatnom partneru naglasilo kako mi ne sumnjamo u neštetnost i mogućnost građevinske primjene zamjenskog agregata kamena dobivenog iz troske, ali da je prostor TEF-a previše vrijedna lokacija da bi se koristila kao skladište građevinskog materijala do njegove konačne prodaje, problem se pomalo počeo rješavati. Njegovom rješavanju je pripomogla i gradonačelnikova zabrana otpreme izdvojenog metala koji je u ovom trenutku primarni interes privatnog partnera jer iz njegove prodaje oni financiraju projekt i ostvaruju svoju zaradu» obrazlaže Šakić.Može li se troskom iz TEF-a širiti obala na gatu Vrulje?- Zamjenski agregat kamena koji je dobiven preradom troske je certificiran od strane privatnog partnera kao građevinski materijal, a i neke ozbiljne međunarodne firme ispitivale su njegova svojstava i pronašle mogućnost primjene u većem broju građevinskih radova kao što su korištenje kao tampona, ugradnja u beton ili asfalt i slično. Posljednjih nekoliko mjeseci i praktična primjena određene količine tog materijala dokazuje ono što su laboratorijska ispitivanja i testovi tvrdili, no najveći problem je općenito slab intenzitet građevinskih radova koji ograničava mogućnost plasmana velikih količina materijala. Što se tiče korištenja u izgradnji Gata Vrulje, kako nisam građevinski stručnjak, mogu samo potvrditi da postoji interes nekih od potencijalnih izvođača koji su se raspitivali o karakteristikama i količinama materijala. Ipak, moje je mišljenje da će do početka izgradnje Gata Vrulje većina zamjenskog agregata kamena biti otpremljena s prostora TEF-a i na taj način prestati biti predmet našeg interesa već postati stvar pregovora privatnih tvrtki - jedne koja prodaje i druge koja kupuje zamjenski agregat kamena- kaže Šakić.Je li Grad sam mogao ući u biznis s troskom?- Nesumnjivo bi, ali očito ni u Gradu ni u TEF-u nije postojalo dovoljno ni tehnoloških ni organizacijskih sposobnosti i znanja da se takvo što pokrene. A puno više vrijedi znati nego imati- smatra direktor TEF-a Krešimir Šakić.
Objavljeno u Vijesti

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!