Konferencija Regenerate Europe koju su nedavno, u Eko kampusu Krka u NP Krka, organizirali Terra Meera, Centar za regeneraciju i ljudski potencijal i njezina osnivačica Šibenčanka dr.sc. Irena Ateljević te Veleučilište Aspira i to drugu godinu zaredom dovela je na našu, lokalnu razinu neke globalne teme o kojima ovisi naša budućnost, ali i svjetski poznata imena koja se nisu libila prevaliti tisuće kilometara i doći na jednu naoko malu, lokalnu konferenciju znanstvenika, poduzetnika, poljoprivrednika, chefova, stručnjaka za provedbu projekata, ekologa, studenata i entuzijasta zainteresiranih za regeneraciju.
Među njima su, uz ostale, bile Gabriela Kalkwijk, donedavna izvršna direktoric najvećeg svjetskog proizvođača smrznutog povrća Ardo-a iz Belgije, potom stručnjak za etiku i klimatske promjene Luis Ricardo Fernández Carril-a, koji je bio jedan od autora zadnjeg šestog izvješća o procjeni globalnih klimatskih promjena Međuvladinog panela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) ili pak Elizabeth Swanson je profesorica afričko-američke literature i ljudskih prava na Babson College u Bostonu.
Zanimali su nas njihovi dojmovi.
„Strast mi je rukovođenje i održivost, a regenerativna poljoprivreda usko je s time povezana. Utjecaj globalnog zatopljenja odražava se na urod - negdje je premalo kiše, a negdje previše pa tako 20 posto manji urod u odnosu na prethodne godine. Ardo je odlučio djelovati i pokrenuo projekt kojim podržava regionalnu poljoprivrednu praksu kooperanata. Ukratko rečeno, kada nema dobrog uroda Ardo farmerima kompenzira dio izgubljene zarade, što je gubitak za firmu. Bez uroda nema prodaje njihovih proizvoda a time ni zarade, a uz sve to kupci ne razumiju zašto bi morali plaćati više cijene. Gubitak na cijeloj liniji i to je vrlo složeno. Tijekom mog 4 i pol godišnjeg mandata zbog neosporivog utjecaja klimatskih promjena na pad prinosa povrća uzgojenog konvencionalnim industrijskim pristupom pomogla sam ubrzati tranziciju u regenerativne metodologije.
Dr. Luis Carrill iz Meksika smatra da je ova konferencija važna zato što promovira jednu novu paradigmu.
„Model održivog razvoja nije više održiv jer smo predugo čekali i presporo djelovali. Sada je potreban veliki iskorak onkraj održivosti, a prema regeneraciji. Dakle, nije više dovoljno razmišljati samo o tome kako da umanjimo štetu koju nanosimo prirodi eksploatirajući ju nego kako da joj uzvratimo obnavljajući je. Takav način razmišljanja generalno nedostaje, pogotovo u politici. Pozitivno je što ova konferencija osim znanstvenika i ljudi iz prakse uključuje i predstavnike lokalne vlasti. Akademske konferencije znaju postati svrha sama sebi, a poanta nije sama rasprava o nekoj temi nego uspješna implementacija ideja i koncepcija. Paradigma se može promijeniti samo ako se poduzmu konkretne akcije, a za to je potrebna suradnja svih prethodno navedenih. Drago mu je što sam ovdje imao osjećaj da može slobodno izraziti svoje mišljenje i da je publika dobro prihvatila moje izlaganje, posebice dio koji se odnosi na gubitak ljudskog dostojanstva koji se vidi diljem svijeta, a uzrokovan je posljedicama klimatskih promjena.
Elizabeth Swanson je profesorica afričko-američke literature i ljudskih prava na Babson College u Bostonu, jednom od vodećih fakulteta za poduzetništvo. Studenti su ju birali za profesoricu godine 4 godina za redom jer ih inspirira da postanu aktivisti i doista se zalažu za ljudska prava.
„Spontano sam se s prijateljicom odlučile doći na ovu konferenciju. Privukao me je video. Nadale smo ser vidjeti i saznati nešto novo i drugačije, što bi nas inspiriralo u pronalaženju novih pristupa u našem radu. Iako mnogi smatraju da se regeneracija odnosi na poljoprivredu i turizam, regenerativni pristup valjan je i u edukaciji, u smislu raznolikosti i inkluzije. Po povratku u SAD – e želimo osnovati regenerativni HUB (čvorište) kako bi se usmjerila snaga zajednice na regeneraciju u poljoprivredi, školovanju, politici”, kazala nam je.
Ta je konferencija zaista širila vidike i promicala vrijednosti zaštite (agro)bio raznolikosti i ukazala na to kako možemo kreirati osmišljene i ekonomski održive živote u skladu s prirodom. U ilustraciji kako Šibensko-Kninska županija polako ide u tom pravcu regenerativnog razvoja, dožupanica Iris Ukić Kotarac, zajedno s dr Ateljević je najavila tekući županijski pilot projekt: 'Od poja do škoja, naša hrana je najboja' s ciljem kreiranja brenda održivog turizma, autentične gastronomije i lokalnih proizvođača hrane. Među brojnim govornicima ističe se nizozemski profesor i pisac Arjen Wals koji je i dio UNESCO Chair – a koji se bavi promicanjem znanja o brojnim pitanjima. · Mi smo samo jedna od vrsta na Zemlji, ali imamo najveću moć utjecaja na naš planet i to trebamo iskoristiti kako bi ga mijenjali na bolje. Tu moć moramo iskoristiti kako bi regenerirali zemlju. Tehnologija nam u tome može pomoći, ali je moramo koristiti na bolji način kako ne bi vodila naše živote, istaknuo je Wals kroz predavanje. Posebice treba istaknuti predavanje stručnjaka za etiku i klimatske promjene Luis Ricardo Fernández Carril-a, koji je bio jedan od autora zadnjeg šestog izvješća o procjeni globalnih klimatskih promjena Međuvladinog panela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC). On je vrlo jasno objasnio da je, nakon više od trideset godina praćenja i metaanaliza znanstvenih studija, ljudski utjecaj na klimatsku krizu je neosporan. Ukazao nam je na drastičan primjer svoje zemlje Meksika gdje je, u njegovom rodnom gradu Monterreyu, voda za kućanstva dostupna maksimalno 5 sati dnevno. I dok je konferencija realno predstavila problematiku klimatske krize, nije se fokusirala isključivo na scenarije 'kolapsologije'. Naprotiv, kroz dva dana su se nizali primjeri dobrih praksi s područja regenerativnost u Europi i Hrvatskoj poput mladih regenerativnih poljoprivrednica Sheile Darmos i Yanniek Schoonhoven članica novoosnovanog Europskog saveza za regenerativnu poljoprivredu koje vode uspješne regenerativne farme u Grčkoj i Španjolskoj. Yanniek Schoonhaven je naglasila potrebu za regenerativnim pristupom poljoprivredi koji je uz sadnju drveća najučinkovitiji način mitigacije klimatske krize te pojasnila: · Regenerativna poljoprivreda obnavlja prirodni ritam ekosustava, oživljavajući krajolike za buduće generacije. Za razliku od iscrpljenih tala, zdravo tlo zadržava vodu, apsorbira hranjive tvari i ugljik. Radeći u skladu s prirodom i prirodnim procesima, možemo proizvesti hranjiviju hranu, otpornije usjeve i smanjiti odljev vode iz tla. Ako bi obradiva tla širom svijeta svake godine pohranila samo 0,4% više ugljika, mogli bismo ne samo zaustaviti emisije ugljika u više slojeve atmosfere već i u potpunosti preokrenuti taj proces putem uzemljivanja i sekvestracije ugljika. Sheila i Yanniek su nam pokazale kako regenerativna poljoprivreda može pružiti osmišljeni i prirodni način života od kojeg se može i ekonomski dobro živjeti. Kako je sama Sheila Darmos izjavila: "Prelazak na regenerativnu poljoprivredu nije bio samo promjena karijere; bio je to put koji se činio ispravnim. Život i rad u skladu s prirodom duboko su me uzemljili i ispunili." Potom su podjednako inspirativne primjere dobrih praksi iz Hrvatske predstavili Mato Goravica, bivši kapetan duge plovidbe, koji je uspješnu međunarodnu karijeru zamijenio proizvodnjom vina, maslinovog ulja i skoro potpuno zapostavljenog rogača na rodnom Šipanu te Brankica Borović, vlasnica i osnivačica brenda prirodne kozmetike Viktoria u Radučiću koja je sa mužem Paolom zamijenila urbani život u Rimu i usredotočila se na 'ruralnu karijeru' uzgoja smilja i magarećeg mlijeka za potrebe vlastitog laboratorija i dizajna prirodne kozmetike. Biolog i agroekolog Roman Ozimec istaknuo je važnost uzgoja i njege autohtonih sorti bilja u kontekstu očuvanja i revitalizacije hrvatske agrobioraznolikost. Sudionici konferencije su imali priliku sudjelovati u 'world cafe' radionicama putem kojih su u manjim grupama mogli izravno učiti od ključnih predavača, panelista te ostalih sudionika.
Drugi dan konferencije je započeo nesmanjenim entuzijazmom predavanjem profesorice Nilime Bhat sa studija liderstva na sveučilištu Tecnologico de Monterrey u Meksiku, koja je praktičnim primjerima podsjetila sudionike na važnost svjesne prisutnosti i osviještenosti unutarnjih, često automatskih i nesvjesnih procesa kao preduvjeta za stvaranje pozitivnih promjena u vanjskom okruženju. Potom je Dr. Ateljević pojasnila značenje regenerativnog turizma i kako turizam kao multisektorne fenomen ima moć regeneriranja naših agrobioloških ekosustava i cjelokupnog gospodarstva. Dr. Ateljević je ukazala na problematiku rasta uvoza hrane čime se zanemaruje regenerativni potencijal lokalne proizvodnje hrane. Panel pod nazivom “Transformacija agroprehrambenih sustava” je bio posebice zanimljiv. Kroz razgovor s su-organizatorom konferencije, kalifornijskim filmskim i TV producentom šibenskih korijena Tomislavom Škaricom, Ivo Degn, osnivač organizacije Climate Farmers i Simon Kraemer, agroekonomist i stručnjak za zajedničku poljoprivrednu politiku EU (CAP) približili su publici predložene sustavne promjene vrednovanja skrbi o ekosustavu kojima bi poljoprivrednici znatno povećali i diverzificirali prihode te smanjili ovisnost o urodu. Da bi podcrtali važnost prijelaza na regenerativni pristup poljoprivredi, organizatori su zatim predstavili donedavnu izvršnu direktoricu najvećeg svjetskog proizvođača smrznutog povrća Ardo-a iz Belgije, Gabrielle Kalkwijk, koja je tijekom svog 4,5-godišnjeg mandata zbog neosporivog utjecaja klimatskih promjena na pad prinosa povrća uzgojenog konvencionalnim industrijskim pristupom pomogla ubrzati tranziciju u regenerativne metodologije. Catarina Soares, poduzetnica iz Portugala i bivša financijska savjetnica sa Wall Streeta, intimnim je govorom podijelila s posjetiteljima svoje osobno iskustvo uspješne globalne karijere u financijskom sektoru i energetici, a zatim i kumulativni proces vlastite spoznaje destruktivnosti sustava u kojem je radila te nespojivosti neograničenog rasta i ograničenih resursa. Catarina je nedavno postala certificirana praktikantica regenerativnog razvoja te je s obitelji odlučila potražiti svrsishodniji i uravnoteženiji život u ruralnoj sredini.
Ključne poruke konferencije Regenerate Europe su:
1) globalna klimatska kriza uzrokovana ljudskom aktivnošću je neosporiva i zahtjeva pripreme za mitigaciju ekstremnih vremenskih uvjeta te hitno regenerativno djelovanje
2) U potrazi za zdravijim i smislenijim životima ljudi se sve više okreću ruralnom načinu života i različitim oblicima društvenog poduzetništva
3) bez duboke unutarnje promjene svijesti i mentalnog sklopa nema istinske i pozitivne promjene izvana
4) potrebno je višesektorski i holistički pristupiti svim našim ekonomskim odlukama
FOTO : Ana Marija Marinov
