Objavljen je popis od 55 gradova koji se bore u finalu izbora za Najbolji grad u akciji Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr no među njima, ni u jednoj od pet kategorije, ove godine nema Šibenika. Grad Šibenik je od 2019. do 20121. godine bio kandidat za najbolji veliki grad u kategoriji obrazovanja, mladih, demografije i socijalne politike, a 2020. godine je i osvojio tu titulu. Razočaravajuće jer gradski čelnici stalno ističu izvrsnost Šibenika u nizu stvari od obrazovanja mladih do izvlačenja novca iz EU fondova, a sada ga nema niti u jednoj kategoriji. Nema niti drugih, manjih gradova u Šibensko – kninskoj županiji.
Gradovi se natječu kategorijama Kvaliteta života, Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi, Ekonomija, Fondovi Europske unije i Najveći napredak u kvaliteti života.
U svakoj od kategorija bit će proglašena tri grada pobjednika – najbolji veliki (više od 35 tisuća stanovnika ili županijsko središte), najbolji srednji (između 10 tisuća i 35 tisuća stanovnika) te najbolji mali grad, veličine do deset tisuća stanovnika. Već je poznato 55 gradova koji su ušli u završnicu izbora najboljih gradova po kategorijama za 2023..
U konkurenciji za najbolji veliki grad u kategoriji kvalitete života su Dubrovnik, Pula, Samobor, Varaždin i Zagreb. Naslov najboljeg brani Varaždin koji je lani trijumfirao u ovome izboru. U istoj kategoriji, ali u konkurenciji srednjih gradova kandidati su Kastav, Opatija, Poreč, Rovinj i Sveta Nedjelja koja će pokušati potvrditi naslov najbolje iz 2022.. Najbolji mali grad u ovoj kategoriji traži se između Biograda na Moru, Hvara, Krka, Novalje i Raba, lanjskog pobjednika.
Pri rangiranju gradova u kvaliteti života organizatori izbora u obzir su, među ostalim, uzeli proračunska izdvajanja gradova za unaprjeđenje stanovanja, sport, kulturu i zaštitu okoliša. Uz to, analizirani su podaci o indeksima općeg kretanja stanovništva i starenja u gradovima.
Za najbolji veliki grad u kategoriji Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi konkuriraju Čakovec, Pazin, Sisak, Velika Gorica i Vukovar koji brani naslov najboljeg iz 2022.. U najužem izboru za najbolji srednji grad u ovoj kategoriji su aktualni pobjednik Labin, Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec, dok su u konkurenciji malih gradova završnicu izborili Buje, Cres, Crikvenica (pobjednik za 2022.), Komiža i Krk.
U izračun pokazatelja o kvaliteti obrazovanja te dosezima u demografskoj, socijalnoj i politici za mlade u gradovima uzeti su, među ostalim, podaci o pedagoškom standardu u vrtićima i školama te proračunskim izdvajanjima za stipendije i školarine.
I ove godine konkurencija u ekonomskoj kategoriji izbora najboljih gradova izrazito je jaka. Kod velikih, u završnici izbora su Koprivnica, Krapina, Pula, Samobor, koji je u ovome izboru trijumfirao lani, i Varaždin. Za najbolji srednji grad po ekonomskim kriterijima konkuriraju Kastav, Opatija (lanjski pobjednik), Poreč, Rovinj i Sveta Nedjelja, dok su u završnici istovrsnog izbora malih gradova Cres, Hvar, koji brani naslov iz 2022., Krk, Nin i Rab.
Gospodarski pokazatelji gradova uvršteni u rangiranje najboljih gradova su, među ostalim, prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, pokrivenost ukupnih gradskih rashoda prihodima, stopa prireza i efikasnost gradske uprave.
U izboru za najbolji grad u povlačenju novca iz fondova Europske unije bit će proglašen samo jedan pobjednik, a u završnici izbora su Petrinja, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka, koja brani naslov najboljeg iz prošle godine te Zagreb. Status kandidata spomenuti gradovi izborili su najboljim pokazateljima iznosa sredstava iz EU po stanovniku te udjelu povučenih sredstava iz EU u ukupnom iznosu novca koji su svi gradovi povukli u četverogodišnjem razdoblju.
I u kategoriji izbora grada koji je najviše napredovao u kvaliteti života bit će dodijeljena samo jedna nagrada, a za nju konkuriraju Duga Resa, Našice, Metković, Samobor i Solin. U rangiranju gradova s najvećim napretkom kvaliteti života analizira se pomak koji su gradovi napravili po šest ključnih kriterija u ovoj u odnosu na prošlu godinu. Među ostalim, analizira se pomak u efikasnosti gradske uprave, proračunskom izdvajanju za gospodarenje otpadom, udjelu bruto plaća zaposlenih u gradskoj administraciji u ukupnim rashodima grada i iznosu proračunskih subvencija za gospodarstvo.
Pobjednici ovogodišnjeg izbora bit će proglašeni na završnoj svečanosti u Zagrebu, u hotelu ‘Esplanade’, 4.listopada. Iako je kroz protekle godine izbor najboljih gradova ‘Jutarnjeg lista’ i portala ‘Gradonačelnika.hr’ uz suradnju agencije ‘Ipsos’ mijenjao broj nagrađenih gradova i kategorije izbora, osnovna ideja, ističu organizatori, uvijek je bila ista – izabrati najbolje hrvatske sredine na temelju jasnih, transparentnih, čvrsto utemeljenih i detaljno obrazloženih kriterija, prenosi portal Gradonačelnik.hr.
