Vraćanje zelene pijace na prostor u Šibeniku poznat kao Mala loža u srcu povijesne jezgre dio je "kick-off" projekta RECOLOR, koji je udružio Veleučilište u Šibeniku s partnerima iz talijanske regije Emilia Romagna, odnosno gradova Campobassa, Urbanie i Cividela, sa Sveučilištem u Bologni te hrvatskim gradovima Zadrom i Labinom, a danas je predstavljen javnosti i to upravo ma Maloj loži. O tomu su novinarima govorili Ivan Malenica, dekan šibenskog veleučilišta, Željko Burić, šibenski gradonačelnik i Petar Mišura, pročelnih gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove.
To je još jedna u nizu projekata za revitalizaciju povijesne jezgre,a spaja, kako je kazao Petar Mišura ovog puta prirodni u kulturnu baštinu.
"Prema tom projektu na Malu ložu bi se ponovno trebao vratiti život. Ujutro bi ona funkcionirala kao zelena tržnica na kojoj bi svoje proizvode prodavali domaći proizvođači, a u večernjim satima bi bila pozornica za različite kulturne i zabavne sadržaje. Tako ćemo se uspjeti oduprijeti štekatizaciji koja je dominantna na većini naših trgova", kazao je Mišura.
"Projekt je vrijedna 15 milijuna kuna, Veleučilište u Šibeniku je nositelj najvećeg radnog paketa br. 4 koji podrazumijeva realizaciju tog projekta. Mi ćemo razviti alate i strategiju kako izraditi novi turistički proizvod na kulturnoj i povijesnoj baštini", istaknuo je Ivan Malenica.
U sklopu tog projekta cijela Mala loža dobit će novi izgled i funkciju.
"Naša zadaća je vratiti život u povijesnu jezgru, a to je moguće samo ako osmislimo atraktivne sadržaje zbog kojih će ljudi biti motivirani dolaziti u nju. Ljudi su proteklih godina stekli naviku odlaska u trgovačke centre jer nisu imali zbog čega dolaziti u središte grada koje je bilo prazno. Mi ovakvim projektima povezujemo povijesnu i kulturu baštinu te tradiciju. Mala loža je kroz povijest imala svoje posebnosti koje generacije Šibenčana pamte i treba na nju vratiti taj duh"; rekao je gradonačelnik Burić koji je taj projekt povezao s ostalim projektima koji se provode u povijesnoj jezgri, pogotovo planirano prilagođavanja Starog pazara potrebama Šibenčana i Civitas sacra, uređenje katedralnog muzeja. Posebno je istaknuo da će njegovim otvaranjem, za jedno s hotelskim i ugostiteljskim sadržajima samo na Meduliću ukupno raditi 100 ljudi.
Trg s renesansnom crkvom sv. Ivana funkcionirao je kroz povijest kao gradski trg , a nakon drugog svjetskog rata postaje i zelena tržnica. Najpoznatija i najdugovječnija kumpravenda bila je Matija Bašić, legendarna baba Matija.
Petar Mišura ističe da je u drugim europskim gradovima uspio projekt vraćanja zelene tržnice u povijesne jezgre pa se vjeruje da će to uspjeti i u Šibeniku.
