Svako oglašavanje prodaje otoka, pogotovo u Nacionalnom parku Kornati izazove posebnu pozornost javnosti pa tako i nedavni oglas na Njuškalu da se za više od 40 milijuna i 900 tisuća kuna prodaje otok u NP Kornati površine 6,7 hektara. Kako doznajemo, agencija za posredovanje nekretninama Citadela ima isključivo pravo posredovanja ove nekretnine. Kazali su nam kako je riječ o Veliko Šilo ili Velo Šilo. Nije nastanjen, a na njemu se nalaze dva ruševna objekta koji su sagrađeni kao skloništa za stoku te ih u tim gabaritima moguće obnoviti za stambenu namjenu.
"Otok je 100 posto u privatnom vlasništvu te je po zakonu o otocima ponuđen RH i lokalnoj samoupravi na otkup sto su isto odbili. Uglavnom to je obvezna procedura privatnih vlasnika otoka,znaci pravo prvootkupa ima država i lokalna samouprava onda tek otok može ići na tržište", objasnio nam je agent Siniša Petrović. Dobili su nekoliko upita, ali za sada nije riječ o ozbiljnim kupcima.
Taj je oglas pregledan oko 2 000 puta.
To nije prvi put da su u Hrvatskoj prodaju otoci. Agencija Biliškov nekretnine sa sjedištem u Kaštel Starom do sada je prodala dva otoka, a trenutno posreduje kod prodaje još desetak. Vlasnica te agencije Jasminka Biliškov nam potvrđuje kako je interes za kupnju velik, ali problem nastaje kada kupcu objasne da se na otoku za koji se zanima ne može ništa graditi i svi mahom odustanu. "Među zainteresiranima su uglavnom arapske, ali i europske kraljevske obitelji te drugi bogataši. Ne prave pitanje oko cijene, ali oni na otoku žele izgraditi objekte za luksuzni život na koji su navikli. Po postojećem Zakonu o malim otocima na njima ne možete ništa graditi, samo obnoviti neku zgradicu u zadanim gabaritima ili pak osnovati OPG. Zar bi netko za to dao desetke mlijuna kuna za jedan otok u takvim uvjetima? Najveći dio naših otoka, oko 80 posto, je u državnom vlasništvu. Država bi ih mogla dati u koncesiju na duže razdoblje i time unijeti u proračun značajna sredstva, a istodobno dati tim otocima status koji zaslužuju. Na njima bi trebalo omogućiti strogo kontroliranu izgradnju i propisano hortikulturno uređenje čime oni ne bi izgubili svoju vrijednost. Dapače, naši otoci upravo takav tretman zaslužuju", kaže Jasminka Biliškov ističući kako bi joj bilo drago da netko u Hrvatskoj potakne to pitanje i da se postojeći zakon promjeni.