Datum objave: 13. Srpanj 2018

U najboljem medicinskom robotu RONNA G4 je i šibenska pamet koju smo odbili

U najboljem medicinskom robotu RONNA G4 je i šibenska pamet koju smo odbili
Diana Ferić
Diana Ferić

Glavnu nagradu u kategoriji najbolje inovacije na međunarodnoj konferenciji Hamlyn o medicinskoj robotici, u organizaciji Imperial College u Londonu, dobio je hrvatski neurokirurški robot RONNA G4 iza kojeg stoji i šibenska pamet kao i pamet stručnjaka koji su povezani sa Šibenikom.

 

 

Ideja o razvoju umjetne inteligencije za robota koji će moći samostalno, savršeno precizno i pouzdano obavljati operacije na mozgu potekle je od prof. dr. Gojka Nikolića Dade, rođenog Šibenčanina, razvila se tijekom razgovora s doc. prof. dr. Darkom Chudyjem, šefom neurokirurgije u KB Dubrava koji je veći dio djetinjstva i mladosti proveo u Šepurinama na otoku Prviću, a ostvarena je kada se inicijalnom timu priključio dr. sc. Bojan Jerbić profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava, vodeći hrvatski znanstvenik na području inteligentne robotike i inženjerskog računalstva, koji je – primoštenski zet.

 

 

O tomu smo, među prvima pisali još 2014. godine, a zbog te veze sa Šibenikom gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić je prije tri godine bio nazočan na prvoj Ronninoj operaciji u KBC Dubrava i s njezinim kreatorima razgovarao o nekim projektima koji su se mogli ostvariti u Šibeniku.
„Impresioniran sam onim što sam vidio i što su mi prezentirali dr. Nikolić, dr. Jerbić i dr. Chudy. Spoznaja da Hrvatska ima znanstvenike koji su u stanju ostvariti projekte kakvi su inače rezervirani za najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta ohrabrujuća je, a činjenica da su glavnu riječ imali znanstvenici porijeklom iz Šibenika odnosno povezani sa Šibenikom, čini me kao Šibenčanina i gradonačelnika istinski ponosnim“, kazao je tada dr. Željko Burić te dodao kako će nastojati uspostaviti što je moguće konkretniju suradnju između znanstvenog tima i institucija koje sudjeluju ostvarivanju tog projekta sa Šibenikom, šibenskim znanstvenicima i šibenskim institucijama jer u tome vidi ne samo priliku za afirmaciju Šibenika nego i moguće putove za pretvaranje Šibenika u grad znanja, novih tehnologija i naprednog gospodarstva.

 

No njegove pomoćnike s kojima su se potom sastali ti vrhunski stručnjaci nisu dojmile njihove ideje, a profesor Jerbić je bio toliko razočaran tim razgovorom da je Šibenik izuzeo iz svih svojih planova.

 

Inače, njihov robot Ronna pobijedio je vrlo jaku konkurenciju iz Italije, Kanade, Koreje, Njemačke, Nizozemske, SAD i Švicarske. Hrvatski znanstveno-liječnički tim počeo je razvijati toga robota prije deset godina, a RONNA G4 se od 2016. primjenjuje u neorukirurškim operacijama.
RONNA je autonomni dvoručni robotizirani sustav za neurokirurgiju.Može se primjenjivati samo kao pomoć pri stereotaktičkoj navigaciji neurokirurških operacija i tada sve invazivne dijelove operacije obavlja kirurg.U slučaju pune primjene RONNA samostalno izvodi, pored navigacije, i invazivne dijelove operacije. Na taj način se kirurg rasterećuje zahtjevnih tehničkih elemenata operacije i na sebe preuzima samo one najosjetljivije zahvate na mekom tkivu, koje još uvijek robot nije u stanju obavljati.Roboti su u upravljačkom smislu samostalni, no zbog sigurnosti operater nadzire sve planirane postupke prije izvođenja putem računalne simulacije.

 

 

“Do kraja godine planiramo je primijeniti i u invazivnim zahvatima, najvjerojatnije u listopadu, a planu je i proširenje korištenja RONNA-e na operacije kralježnice”, kaže. Pojašnjava da je RONNA zapravo dvoručni robot, a dosada je koristila samo jednu ruku, onu za asistiranje. Sada će moći i više od toga. Primjerice, raditi osjetljivo bušenje livanjske kosti i uvođenje instrumenata. Naglašava da je im uspjeh rezultat pristupa. Robo-neurokirurga počeli su razvijati od polazišta da su roboti tehnički nesavršeni sustavi koji ne mogu izravno zadovoljiti zahtjeve kliničke primjene. “Stoga smo morali razviti niz posve novih pristupa putem kojih se sustav prilagođava svojim vlastitim manama. Zato RONNA, uvjetno rečeno, danas ima kognitivne sposobnosti iznad IQ-a 100, jer može sama kreirati plan svojih ponašanja, dakako po uputama kirurga”, kaže prof. Jerbić.
 

Iz kategorije: Vijesti