Srijeda, 17 Siječanj 2018 08:22

Žalbu na oslobađajuću presudu Horvatinčiću riješava Županijski sud u Zadru

Napisala: 
Žalbu na oslobađajuću presudu Horvatinčiću riješava Županijski sud u Zadru

Županijski sud u Zadru odlučit će o žalbi tužiteljice Irene Senečić podnesene na presudu Općinskog suda u Šibeniku pod predsjedavanjem sutkinje Maje Šupe, a kojom je zagrebački poduzetnik Tomislav Horvatinčić (70) u ponovljenom suđenju oslobođen krivnje za izazivanje pomorske nesreće 16. kolovoza 2011. u kojoj su smrtno stradali talijanski supružnici Francesco i Marinela Salpietro, odlučivat će Županijski sud u Zadru.

 

– Spis predmeta u postupku okrivljenog Tomislava Horvatinčića, a povodom žalbe Općinskog državnog odvjetništva Šibenik, u skladu sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova, dostavljen je Županijskom sudu u Zadru za nadležno postupanje – kazala nam je Melina Gulin Pavlaković, glasnogovornica Općinskog suda u Šibeniku, piše Jutarnji list.
Tako će Županijski sud u Zadru ponovno odlučivati o žalbi na presudu u slučaju okrivljenog Tome Horvatinčića. Naime, za podsjetnik, da je zadarski

 

Županijski sud odlučivao o žalbama tužiteljstva i obrane na sudsku presudu od 18. studenog 2015. godine u prvom suđenju, a kojom je Horvatinčić bio proglašen krivim i osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od 20 mjeseci uz rok kušnje od tri godine. Vijeće Županijskog suda u Zadru ukinulo je ovu sudsku presudu zbog formalno-pravnih razloga, uz obrazloženje da tijekom tog prvog postupka nije utvrđeno je li okrivljeni Horvatinčić bio (ne)ubrojiv u trenutku kada je brzinom od 27 čvorova svojom jahtom naletio na talijansku jedrilicu.

 

– Naš sud zaprimio je žalbu šibenskog Općinskog državnog odvjetništva u slučaju nepravomoćne oslobađajuće presude za okrivljenog Tomislava Horvatinčića. Sada predstoji da članovi Vijeća Županijskog suda prouče sadržaj podnesene žalbe, nakon čega će biti zakazana sjednica Vijeća i donesena odluka. Ne postoje nikakvi rokovi, ali smatram da će to biti vrlo brzo. Inače, Vijeće može potvrditi oslobađajuću presudu Općinskog suda u Šibeniku, može je ukinuti i vratiti na ponovno suđenje, a može je i preinačiti. U slučaju preinake, presuda postaje pravomoćna – rekao nam je Hrvoje Visković, glasnogovornik Županijskog suda u Zadru, piše Jutarnji list.
Inače, kako je navela tužiteljica Irena Senečić, žalba na oslobađajuću presudu Horvatinčiću podnesena je zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi su iscrpno analizirani svi žalbeni razlozi i argumenti, kao i državnoodvjetničko stajalište zašto je zaključak suda o nepostojanju odgovornosti okrivljenika pogrešan.

 

U odnosu na bitne povrede odredaba kaznenog postupka, tužiteljstvo smatra kako odluka suda s kojom je iz spisa izdvojio skicu nesreće, a koju je poduzetnik Horvatinčić “vlastoručno izradio i potpisao, nije na zakonu osnovana jer se ne radi o nezakonitom dokazu, a niti je sud naveo razloge iz kojih smatra da se radi o nezakonitom dokazu.

– Okrivljenik je u skici nacrtao sudarni položaj brodova pa je jasno da je sadržaj skice protivan obrani okrivljenog koji je tvrdio da sudar uopće nije vidio jer je izgubio svijest, zbog čega je izdvajanje skice iz dokaznog postupka utjecalo na ocjenu o vjerodostojnosti njegove obrane. Sud nastavno nije cijenio iskaz svjedoka lučkog inspektora koji je svjedočio okrivljenikovu ponašanju koji je pred njim vlastoručno nacrtao skicu sudara, a koju je lučki inspektor priložio u spis u okviru zapisnika o inspekcijskom pregledu, iako ga je ispitao kao svjedoka – navodi u žalbi tužiteljica Irena Senečić.

 

Ona smatra da je sud povrijedio i odredbe kaznenog postupka koje se odnose na provođenje vještačenja jer je sud “prvo prihvatio prijedlog obrane da se izvede dokaz čitanjem pisanog nalaza R.M. kao i simulacije plovidbe Pomorskog fakulteta u Rijeci izrađene po narudžbi obrane i odlučio da se pozovu vještaci iz Splita, koji su vještačenje izradili tijekom istrage po nalogu suda kao i R.M. radi usklađivanja nalaza i mišljenja provedenih vještačenja, iako R.M. nije proveo vještačenje temeljem sudskog naloga i tada nije imao svojstvo vještaka te se nije mogao po pravnoj snazi izjednačavati odnosno usklađivati sa sudskim vještacima. Potom je R.M.-u naložio provođenje vještačenja pomorske nesreće i odmah prišao njegovom saslušanju u svojstvu vještaka iako on prije toga nije imao sudski spis na uvidu radi izrade vještačenja.
Tužiteljica Senečić u žalbi još navodi da je sud, s druge strane, odbio kao suvišan dokazni prijedlog optužbe i punomoćnika oštećenih da se izvede dokaz čitanjem vještačenja stalnog sudskog vještaka za područje pomorskog prometa, kap. J.P. napravljeno po zahtjevu oštećenih.
Žalba je podnesena i jer je sudsko vijeće pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje budući da je:

 

-Svoj zaključak kako okrivljenik nije kriv utemeljilo samo na obrani okrivljenika da je prije sudara doživio tzv. black out kao oblik nesvjestice, a što je bio razlog zašto nije izbjegavao sudar, te je takvu obranu sud prihvatio kao istinitu i vjerodostojnu iako nitko drugi od svjedoka, osim njegove zaručnice, nije potkrijepio takvu obranu, a niti je kod njega medicinskim vještačenjem utvrđeno postojanje nesvjestice u vrijeme događaja. Pri tome se u žalbi naglašava kako je okrivljenik u istrazi naveo da kazneno djelo nije počinio i branio se šutnjom, a imajući u vidu da je tijekom rasprave obrana u svrhu dokazivanja da je postojao kvar na autopilotu pozivala svjedoke i tražila da se pribave računi o popravcima broda, da bi potom okrivljenik na kraju dokaznog postupka u svojoj obrani tvrdio da je brod bio potpuno ispravan, a da je on iznenada bez ikakve najave i simptoma izgubio svijest i da nije vidio sam sudar, iako je nacrtao sudarnu poziciju brodova. Kada se sve navedeno dovede u korelaciju s činjenicom da okrivljenik ne posjeduje nikakvu medicinsku dokumentaciju koja bi ukazivala na vazovagalnu sinkopu u bilo kojoj fazi njegovog života; a da zbog prirode takve zdravstvene smetnje medicinski vještaci nisu potvrdili obranu da je do navedene sinkope došlo; državno odvjetništvo smatra da nije bilo moguće prihvatiti okrivljenikovu obranu kao vjerodostojnu već da je sud, temeljem izvedenih dokaza, trebao izvesti zaključak da je naknadno postavljena obrana koja se temelji na vazovagalnoj sinkopi iskonstruirana s ciljem da okrivljenik izbjegne odgovornost za pomorsku nesreću koju je uzrokovao.

 

– Sud nije cijenio niti vještačenje okrivljenikova mobitela kojim je utvrđeno kako je on 16. kolovoza 2011. u 14:20:20 sati sa svog mobitela, nakon nesreće, putem elektroničke pošte uputio poruku društvu “Hoto grupa” u kojoj naveo, između ostalog, da je upravljački sustav broda otkazao, te iz tog razloga u trenutku nesreće nije njime mogao normalno upravljati i skrenuti sa smjera koji je vodio prema drugom plovilu, a sadržaj poruke je istovjetan sadržaju priopćenja za javnost koje je društvo “Hoto grupa” kasnije proslijedilo medijima te je ono i objavljeno.

– Prilikom ocjene okrivljenikove obrane u pogledu uzroka nesreće, sud nije uzeo u obzir iskaze trojice svjedoka kojima je okrivljenik kazao da mu je upravljački sustav broda otkazao, kao niti činjenicu da je Hoto grupa d.o.o. u ime okrivljenika objavila spomenuto priopćenje u kojem je naveo upravo to što je kazao tim svjedocima.
– Sud uopće nije analizirao razlike u iskazima svjedokinje A.Đ. iako je očito da je svojim iskazom pogodovala okrivljeniku, a nije vrednovao ni razlike u iskazima svjedoka K.F. koji je u istrazi opisivao okrivljenikovo ponašanje nakon nesreće na jedan način, a na raspravi bitno drugačije.

 

Podsjetimo, 13. listopada šibenska sutkinja Maja Šupe na čelu tročlanog sudskog vijeća, u ponovljenom suđenju odlučila je nepravomoćno osloboditi zagrebačkog poduzetnika Tomislava Horvatinčića krivnje za smrt talijanskog bračnog para Salpietro, čija su rastrgana i unakažena tijela plutala primoštenskim akvatorijem u kolovozu 2011. Francesca i Marinelu Salpietro koji su život izgubili ploveći na jedrilici Santa Pazienza nikakva kazna ne može vratiti njihovoj djeci, no presuda izrečena u slučaju Horvatinčić koji je na njih naletio motornom jahtom Santa Marina brzinom od 26,4 čvora nikada do sada u hrvatskoj javnosti nije izazvala toliku buru negodovanja i ogorčenja.

 

FOTO:dnevnik.hr

Objavljeno u Vijesti
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!