Datum objave: 15. Prosinac 2017

Država povećava potpore za samozapošljavanje, ali zaboravlja da malo ljudi ima poduzetnički duh

Diana Ferić
Diana Ferić

Državne potpore za samozapošljavanje u idućoj godini porast će s 35.000 na 55.000 kuna. Prilika je to za brojne nezaposlene prijavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji su već isplanirali biznis ili ga možda misle pokrenuti u ovoj godini. Međutim Ljubo Jurčić smatra kako je riječ o promašenoj mjeri, piše tportal.

 

U ovoj godini samozapošljavanje se poticalo s 35.000, tj. 45.000 kuna ako je novi poduzetnik uzeo dodatnu osobu za stručno osposobljavanje. Novost od 2018. jest to da će se na osposobljavanje moći uzeti dvije osobe.

Sredstva za samozapošljavanje moći će se dobiti i za socijalno poduzetništvo, što do sada nije bio slučaj, a ostali detalji svih mjera trebali bi biti poznati ovih dana. U politiku zapošljavanja trebalo bi se vratiti i pripravništvo, čiji sustav još uvijek nije osmišljen do kraja, ali će nuditi dva modela.

Hrvatski zavod za zapošljavanje je do 11. prosinca ove godine dodijelio 3.200 potpora za samozapošljavanje. Tijekom 2016. godine dodijeljeno je 2.333 potpore za samozapošljavanje.

 

Pripravništvo, za razliku od stručnog osposobljavanja, neće u potpunosti plaćati država, već će biti sufinancirano s 50 posto novca, odnosno troška radnog mjesta.
Sufinancirat će se i osobe starije od 30 godina koje su se tijekom rada dokvalificirale ili prekvalificirale, ali samo u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. Njima će država sufinancirati maksimalno 50 posto minimalne plaće.
Stručno osposobljavanje, unatoč zahtjevima organizacija mladih, neće se ukinuti, ali će se dodatno postrožiti i koristit će se samo za regulirane profesije koje imaju obvezu polaganja stručnog ispita.

 

Kako komentirati nove mjere i mogu li one potaknuti tržište rada, upitali smo profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubu Jurčića. On kaže da će ove mjere stvoriti privid i da nema života na tržištu rada dok se ne počnu stvarati radna mjesta.
'Ne mogu svi biti poduzetnici, to može tri do četiri posto ljudi, a ostali moraju raditi kod poduzetnika. U Hrvatskoj nestaju radna mjesta, nema uvjeta da se tržište razigra. Ovo je pokušaj politike da prikaže da se nešto radi. Ako ne znaš što ćeš napraviti – napravi barem nešto da se govori o tome. Nikad se ne razmišlja treba li nam nešto baš u ovom trenutku', rekao je tportalu Jurčić.

 

On skreće pozornost i na obrazovni sustav, čija je reforma 'forsirana tema' jer ljudi iz Hrvatske nemaju nikakvog problema s pronalaženjem posla na Zapadu, dok se djeca redovito vraćaju s vrijednim priznanjima s međunarodnih natjecanja.
'Mladi ljudi znaju jezike i imaju obrazovanje, pa odlaze u inozemstvo. Ako nezaposlenost idete rješavati novcem, morate znati da nije svatko za poduzetništvo. Novcem se ne razvija poduzetnički dug, nego uvjetima koje Hrvatska nema. Administracija ne može stvarati poduzetnike', zaključio je.

 

Iz kategorije: Vijesti