Proaktivni pristup poticanja rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća nastavljamo i kroz projekt uspostave Centra za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“ za koji smo uspješno povukli 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europske unije. Namjera je stvoriti kritičnu masu educiranih ljudi koji će u Šibenik donositi tehniku 21. stoljeća, pohvalio se u intervjuu portalu gradonačelnik.hr Željko Burić, gradonačelnik Grada Šibenika. Razgovor prenosimo u cijelosti:
Željko Burić prvi je šibenski gradonačelnik kojemu su građani na izborima dali povjerenje dvaput za redom, a u intervjuu za gradonačelnik.hr objašnjava kojim projektima i mjerama će opravdati to povjerenje i očekivanja građana.
G. Burić, kraj je godine i vrijeme pripreme proračuna za iduću. Jeste li već definirali financijski plan za 2018., na čemu temeljite proračun i koje su njegove ključne odrednice?
- Grad Šibenik trenutno je u finalizaciji proračuna za iduću godinu. Bitna odrednica proračuna je naša namjera da se osiguraju dodatni prihodi u 2018. godini, a koji će se iskoristiti za uspostavu pravilnog ritma plaćanja dobavljačima. Veće gradske investicije su uglavnom oslonjene na EU sredstva te vjerujem da su naša očekivanja u balansiranju prihoda i rashoda realna.
Hoće li se, i po čemu, proračun za iduću godinu bitnije razlikovati od ovogodišnjeg? U što planirate najviše ulagati i za što izdvajati?
- Ključne odrednice su svakako osiguravanje sredstava za sufinanciranje EU projekata koji su već ugovoreni. Sport, kultura, predškolski odgoj, socijalna skrb, potom komunalna infrastruktura su i do sada bili značajno zastupljeni u proračunu, a tako će ostati u narednoj godini.
Koliko ima prostora i planirate li neka povećanja i promjene kada su u pitanju izdvajanja za građane?
- Izdvajanja za građane su širok pojam, a cijeli segment društvenih djelatnosti, kroz koje se uostalom raspoređuje najveći dio proračunskog novca, namijenjen je građanima. Šibenik primjerice spada u sam vrh po izdvajanju roditeljima za novorođeno dijete. No, uz jednokratne pomoći, svakom čovjeku je puno važnija uređena društvena infrastruktura - uređen pedagoški odgoj, školstvo, amaterski pa i profesionalni sport, stvaranje uvjeta koji će omogućiti nova radna mjesta. Sve što radimo, radimo na dobrobit građana Šibenika i to je naš moto.
Naša analiza pokazala je da ste prošle godine bili peti grad u Hrvatskoj po izdvajanju za poduzetnike. Jeste li šta mijenjali u proračunu za ovu godinu ili ste ostali na razini 2016., i planirate li eventualno povećanja ili neke nove mjere za iduću godinu?
- Na području poduzetništva napravili smo jako puno, stimulirali smo dolazak poduzetnika što je najvidljivije u poduzetničkoj zoni Podi gdje su investitori oslobođeni plaćanja komunalne naknade, a zemljište se daje u najam po cijeni od pet eura po kvadratu. Podi su danas kompletno infrastrukturno opremljeni, spojeni na pročistač i vodovodni sustav. Osim ulaganja u poduzetničku zonu Podi, Grad Šibenik provodi inovativnu politiku privlačenja poduzetnika, posebice mladih. U uređenim prostorima Urbanog inkubatora i Urbanog centra u gradskoj jezgri poduzetnici s područja kreativnih industrija i naprednih tehnologija mogu razvijati svoje poslovanje te se informirati o poduzetničkim mogućnostima. Također, u Šibeniku je osnovana udruga StartUp Šibenik koja pomaže inovativnim mladim ljudima da osnuju svoje tvrtke. Proaktivni pristup poticanja rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća nastavljamo i kroz projekt uspostave Centra za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“ za koji smo uspješno povukli 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europske unije.
U kojoj je fazi projekt 'Trokut' i što točno očekujete od njega?
- Početak realizacije projekta Trokut očekuje se tijekom 2018. godine. Projekt predviđa povezivanje lokalne samouprave, mladih ljudi, znanosti i gospodarstva. Riječ je o suvremenom inkubatoru za IT tehnologiju i digitalnu tehnologiju. Centar Trokut cilja na tri skupine ljudi. Prvi su poduzetnici koji žele razvijati svoje startupove (tvrtke ili organizacije), a za to nemaju mogućnosti, zatim djeca i mladi koji žele razvijati svoje informatičke vještine i isprobavati najnovije tehnološke trendove te timovi koji žele razvijati svoje projekte i istovremeno se odmarati, takozvani Holliwork. Shvatili smo da u Šibeniku imamo veliku prednost pred inkubatorima i akceleratorima na sjeveru Hrvatske, a to su sunce i more. Kada neka veća firma iz područja tehnologije koja može raditi dislocirano, želi odvesti svoj tim na more gdje će se istovremeno odmarati i raditi, to mogu u ovom prostoru. Sva znanja koja s njima dolaze utjecat će na ljude koji već koriste naš prostor. Dakle. ideja je da se u centru Trokut ljudi povezuju i ostvaruju kontakte koji će im pomoći u daljnjem poslovanju. Namjera je stvoriti kritičnu masu educiranih ljudi koji će u Šibenik donositi tehniku 21. stoljeća.
Nedavno je DZS objavio podatke o kretanju zaposlenosti u gradovima od 2011. godine, i Šibenik je među onih pedesetak s pozitivnim predznakom, otprilike ste na istim brojkama. Koliko ste zadovoljni ovim rezultatom i hoće li se on bitnije promijeniti kada izađu podaci za 2017.?
- Svakako hoće. U suradnji sa Zavodom za mirovinskog osiguranje proveli smo analizu odnosa broja zaposlenih i umirovljenika na području grada Šibenika. U ovom trenutku u Šibeniku taj odnos izgleda tako da jednog umirovljenika uzdržavaju 1,34 zaposlena. Osim toga u zadnje tri ili četiri godine broj uplatitelja doprinosa porastao je za pet tisuća što je iznad prosjeka Hrvatske i daleko iznad prosjeka Šibensko-kninske županije. Međutim, Šibenik se suočava s problemom manjka kvalificirane radne snage, posebice u turizmu, ali i drugim gospodarskim zanimanjima.
Dosad ste bili jako uspješni u korištenju EU fondova, a revitalizirane tvrđave sv. Mihovil i Barone totalna su turistička atrakcija. Koliko u narednom periodu računate na EU fondove i za koje projekte?
- Spomenut ću samo projekte za koje su sredstva već realizirana, a to su ranije spomenuti projekt Trokut, zatim izgradnja Studenskog doma Palacin te revitalizacija tvrđave sv. Ivana. Intenzivno radimo, u suradnji s Kraljevinom Norveškom, na osnivanju novog tehničkog studijskog programa koji će se bazirati na prijenosu tehnologija za uzgoj zdrave hrane iz mora.
Kao ključne okosnice razvoja grada postavili ste turizam, gospodarstvo i obrazovanje. Koliko ste zadovoljni situacijom na sva tri područja i gdje ima najviše prostora za napredak, odnosno na čemu najviše planirate raditi u narednom periodu?
- Šibenik je, bez sumnje, postao turistički brend, a s obzirom na sve nadolazeće projekte koji će se događati u našem gradu na području Zablaća i bivše tvornice TEF, budućnost Šibenika u turizmu je zagarantirana. Izrazito smo se posvetili razvoju zone Podi, a istodobno i razvoju visokog obrazovanja. Razvijamo studijske programe koji ne postoje u Republici Hrvatskoj, kao što je sveučilišni studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. Riječ je o tehničkom studiju koji je snažno oslonjen na praksu s ciljem educiranja ljudi koji su, po stjecanju diplome, spremni početi raditi u zanimanjima 21. stoljeća.
Kao cilj na području obrazovanja ste postavili vlastito, šibensko, sveučilište. Koliko ste blizu tom cilju, kada će Šibenik postati sveučilišni grad i kako će to utjecati na život u Gradu?
- Jezgra te priče je Veleučilište u Šibeniku te ranije spomenuti sveučilišni Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. Cilj su nam još dva studijska programa, maritehnologija te proizvodnja tehnoloških rješenja za uzgoj hrane iz zdravog okoliša. Drugu komponentnu, a to je studentska infrastruktura, zadovoljavamo izgradnjom Studentskog doma Palacin, dok na trećoj komponenti, stvaranju vlastitog obrazovnog kadra, radimo u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu.
U posljednje vrijeme sve više gradova orijentira se na pametne projekte. Kako vi stojite na tom planu, koliko je Grad Šibenik 'pametan' i koje biste tu projekte izdvojili kao najkorisnije i najefikasnije?
- Na toj se priči sustavno radi. Već niz projekata koje sam maloprije spomenuo su zapravo „pametni“ projekti, kao što je projekt Trokut. Uz to, Grad Šibenik temeljito razvija i projekt zbrinjavanja otpada kroz izgradnju Regionalnog centra za zbrinjavanje otpadom Bikarac. Među prvim gradovima u Hrvatskoj donijeli smo Master plan održive urbane mobilnosti u sklopu projekta UrbEco kroz koji želimo uspostaviti intermodalni gradski i brodski prijevoz temeljen na inovativnim i ekološkim rješenjima.
Nedavno ste s ministrom državne imovine Marićem dogovorili rješenje za TEF. Što to konkretno znači za grad Šibenik?
- To znači da ćemo nakon 22 godine deblokirati račun nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura TEF d.o.o. što je, nakon što smo riješili odnos s INA-om, stvaranje uvjeta zajedničkog udjela Grada i Vlade Republike Hrvatske, koja je ujedno i najveći preostali vjerovnik, te da idemo u objavu javnog poziva za iskaz interesa investitora. Područje je ekološki sanirano, te rješenjem imovinsko-pravnih odnosa možemo ući u fazu konkretnih priprema za dolazak investitora.
U svoj prvi mandat na čelu Šibenika ušli ste s ciljem ostvarenja 20 projekata. Koji su Vam ciljevi za ovaj mandat, što je ono najvažnije što ćete realizirati u Gradu u naredne tri i pol godine?
- Daljnje aktiviranje te razvoj prepoznatljivosti poduzetničke zone Podi izvan granica Hrvatske, konačno formiranje drugog i trećeg sveučilišnog studija, službeno definiranje statusa samostalnog sveučilišta u Šibeniku, nastavak partnerskog odnosa Grada i privatnih investitora u turizmu, razvoj zone TEF-a, turističko i prometno povezivanje šibenskog zaleđa i otoka. Naravno tu su i brojni infrastrukturni komunalni i prometni projekti s kojima pratimo turistički razvoj Šibenika.
Koliko ste u kontaktu s građanima, koji su ključni problemi koji njima smetaju u Šibeniku i na koji način to rješavate?
- Šibenik je zbog snažnog razvoja turizma došao u fazu kada mora jačati svoju komunalnu opremljenost. Među ključnim problemima koji smetaju i građanima je nedostatak parkirališnih mjesta, ali i banalne stvari poput uređenja zelenih površina. Zbog bolje efikasnosti komunalnih poduzeća donijeli smo odluku o spajanju Gradske čistoće i Zelenila u jednu tvrtku – Zeleni grad, a nedostatak parkirališnih mjesta rješavamo izgradnjom podzemne garaže ispod glavnog gradskog trga Poljana.
Na kraju, pobjedom na lokalnim izborima u lipnju ušli ste u povijest Šibenika kao jedini gradonačelnik kojeg su građani izabrali i drugi put. Mislite li da je dovoljno nastaviti po starom, kao u prošlom mandatu, ili su očekivanja građana sada još veća?
- Veća su očekivanja i građana, ali i moja. Zbog rezultata izbora, imam veliku moralnu obvezu jer kada vam građani daju povjerenje od 70 posto na izborima to nije mala stvar. Sigurno je da građani očekuju više nego li prve četiri godine kada ste im dali optimizam i vjeru, ali tijekom druge četiri godine to morate pretvoriti u realnost.