Datum objave: 06. Prosinac 2017

Mnogima ne važi "kad piješ ne vozi":Svaku osmu prometnu nesreću izazvao je pijani vozač

Diana Ferić
Diana Ferić

Zabrinjavajući je porast broja vozača koji su, vozeći pod utjecajem alkohola, skrivili prometne nesreće, istaknuto je na stručnom skupu ''Značaj konzumacije alkohola na sigurnost cestovnog prometa'' koji je održan u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Fakulteta prometnih znanosti . Povod je bio to što je broj prometnih nesreća koje su skrivili pijani vozači porastao u ovogodišnjih prvih deset mjeseci za 15,5 posto.

Prema podacima MUP-a, 2016. godine evidentirano je ukupno 32.757 prometnih nesreća od kojih su 4.282, skoro 13 posto prouzrokovali vozači pod utjecajem alkohola, što čini svaku osmu nesreću. U ovim prometnim nesrećama poginule su 73 osobe, gotovo 25 posto od ukupno poginulih osoba u prometnim nesrećama (307).


Raste broj mladih vozači pod utjecajem alkohola


Posebno zabrinjava podatak da su mladi vozači pod utjecajem alkohola skrivili 630 prometnih nesreća, 14,7 posto od ukupnog broja prometnih nesreća koje su prouzrokovali vozači pod utjecajem alkohola, a u kojima je poginulo 16 osoba odnosno 22 posto od ukupno poginulih osoba u prometnim nesrećama koje su prouzrokovali vozači pod utjecajem alkohola.


U razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti. Ove je godine naglasak stavljen na promicanje nepijenja alkohola kao rizičnog čimbenika za razvoj ovisnosti o alkoholu, ali i ozbiljnog rizičnog čimbenika za razvoj različitih tjelesnih bolesti. Sudionici skupa iznijeli su svu ozbiljnost problema konzumacije alkohola od strane vozača motornih vozila,

- Od svih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači najveći broj skrivili su prilikom kretanja nepropisnom ili brzinom neprimjerenom uvjetima - 1.474 ili 40,3%. Od siječnja do listopada ove godine utvrđena su 29.354 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola (ili 4,7% od ukupnog broja 626.851). S ciljem manjeg stradavanja na cestama jedna od glavnih represivnih aktivnosti policije u narednom razdoblju bit će pojačani nadzor i kažnjavanje tzv. ''četiri glavne ubojice u prometu'': alkoholiziranost, prevelika brzina, nekorištenje pojasa i distrakcije (mobiteli) – rekao je Darko Grac iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.


Nema opravdanja za vožnju pod utjecajem alkohola

 

Od svih nesreća alkoholiziranih vozača u deset mjeseci 2017. godine, alkoholizirani mladi vozači skrivili su svaku petu (5,35) prometnu nesreću od ukupnog broja, svaku četvrtu (3,72) prometnu nesreću s poginulima, svaku petu (4,94) prometnu nesreću s ozlijeđenima, svaku šestu (5,74) prometnu nesreću s materijalnom štetom.


- Osobe pod utjecajem alkohola, češće rade i druge teške prekršaje te sudjeluju u prometnim nesrećama s najtežim posljedicama. Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa (2011. – 2020. godina), kao jedan od glavnih kvantitativnih ciljeva određeno je suzbijanje vožnje pod utjecajem alkohola. Savjet za one koji konzumiraju alkohol je samo jedan, a to je da za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola nijedan razlog nije opravdan – rezolutan je bio Grac.


Povećati kontrole u prometu

 

Udruga Sigurnost u prometu iznijela je brojne prijedloge čiji je cilj smanjenje vozača pod utjecajem alkohola u prometu.


- Potrebno je povećati učestalost kontrola vozača, osobito na lokacijama i u vremenu kada se događa najveći broj nesreća vezanih uz alkoholiziranost vozača. Kontrolama na godišnjoj razini treba obuhvatiti najmanje 20% vozačke populacije. Smanjiti dozvoljenu koncentraciju alkohola u krvi vozača - preporuka 0,2 promila. Dovoljno je samo vidjeti koliki je rizik nastanka nesreće pod utjecajem alkohola. Oni koji imaju više od 1,5 promila imaju i 200x veći rizik od onog koji nije konzumirao alkohol. Stoga obvezno treba oduzimati vozačke dozvole vozačima pod utjecajem alkohola, jednako kao i smanjiti ili potpuno zabraniti dozvoljenu koncentraciju alkohola u krvi mladim vozačima – rekao je Georg Davor Lisicin u ime udruge Sigurnost u prometu i nadodao:


- Unatoč poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa u razdoblju implementacije Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. - 2020. i smanjenju broja poginulih Hrvatska je u komparaciji sa zemljama EU i dalje na začelju. Trendovi vezani uz stradavanja uslijed alkoholiziranosti sudionika u prometu slični su na razini RH i zemalja EU. Treba izraditi nacionalnu strategiju za smanjenje društvene štete uzrokovane konzumacijom alkohola. Kontinuirano, a ne samo prigodno, provoditi kampanje o štetnosti konzumiranja alkohola i posljedicama, važan je i utjecaj medija koji mogu povećati svijest vozača.

 

Crne točke za pješake


Pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,2 do 1,4 promila vozačka sposobnost opada progresivno, kada se već može smatrati da vozač nije sposoban za vožnju. Vidno polje pri mirovanju iznosi 140°, pri brzini 25 km/h 100°, a pri brzini 100 km/h 40°. Prosječno vrijeme reagiranja pri brzini vožnje 50 km/h približno je 1,0 s, a pri brzini 100 km/h oko 2,0 s. Kod umornih vozača, početnika, vozača pod utjecajem alkohola i slično vrijeme reagiranja se udvostručuje, pa i utrostručuje, istaknuo je Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti i dodao:


- Izradili smo i toplinske karte prometnih nesreća u kojima su stradali pješaci i biciklisti u Zagrebu. Klasične crne točke za pješački promet u Zagrebu su glavne gradske ulice uz gusto naseljena mjesta, kao i ona područja oko bolnica i trgovačkih centara. Opasna mjesta za biciklistički promet su ona koja se križaju sa sporednim ulicama. Nalet vozila na pješake učestalo se događaju na onim prometnicima koje imaju veliki intenzitet pješačkog i motornog prometa, ali i na mjestima bez semafora. Rizik dodatno pojačava ako takve prometnice imaju dvije ili više prometnih traka u jednom smjeru. Istraživanje koje smo proveli za prošlu godinu kaže da 52 posto biciklista noću nema nikakva svjetla, dok oba koristi njih 31 posto, a ne moram ni napominjati koliko je važno biti vidljiv u noćnim satima.
Europska noć bez nesreća


Udruga Sigurnost u prometu od 2012. godine u Hrvatskoj organizira projekt ''Europska noć bez nesreća'' koji je pokrenut 1995. godine u Belgiji u organizaciji udruge Responsible Young Drivers (RYD).

Ovogodišnja se akcija provela u 7 gradova i 12 noćnih klubova, uz vrlo dobar i aktivan odaziv sudionika. Dragovoljno se podvrglo alkotestu 797 osoba (353 žena i 444 muškaraca). Nije konzumiralo alkohol 308 osoba (162 žene i 146 muškaraca) ili 38,65%. Konzumiralo je alkohol ukupno 489 osoba (61,35%) od kojih: manje od 0,5 promila 223 osoba (99 žena i 124 muškarca) ili 27,97%, a više od 0,5 promila 266 osoba (92 žene i 174 muškarca) ili 33,37%. Većina mladih vozača koji su konzumirali alkohol muškog su spola. Konzumacija alkohola kod mladih osoba još uvijek je visoko prisutna tijekom noćnih izlazaka.
Sudionici stručnog skupa u zaključku su se jednoglasno složili da je alkohol velik neprijatelj i da treba poduzeti sve da se smanji broj onih koji voze u alkoholiziranom stanju.
 

Iz kategorije: Vijesti