Kada se govori o Stipi Petrini, načelniku Općine Primošten, epitet kojim ga se najčešće opisuje je “osebujan”. Pa će na isti način mnogi vjerojatno shvatiti i njegov najnoviji potez, najavu da građanima Primoštena njihova općina neće naplaćivati porez na nekretnine.
Iako je Petrinu lako unaprijed otpisati kao populista, a njegove pozive na građanski neposluh okarakterizirati neprovedivima, izjave primoštenskog načelnika (Slobodna Dalmacija) sugeriraju da je itekako dobro upoznat s pravnim okvirom unutar kojeg mora djelovati. Jer, Petrina nije od građana zatražio da pribjegnu utaji poreza, već je u svom istupu na sjednici Općinskog vijeća jasno izložio strategiju kojom će se poslužiti u pokušaju sabotiranja poreza na nekretnine, piše Faktograf.hr.
“Prije raspisivanja referenduma Općina Primošten organizirat će zbor građana kako bi se Primoštenci upoznali s odredbama spornog zakona i opasnostima koje on nosi, a raspoloženje građana za Općinu Primošten je obvezujuće”, kazao je Petrina.
Petrina može raspisati referendum
Zbor građana slabo je poznata ustavna kategorija, predviđena člankom 133. Ustava RH: “Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom”. Institut zborova građana detaljnije je razrađen člancima 60., 61. 62. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Ukratko, taj zakon propisuje da se građani na zborovima izjašnjavaju o pitanjima od lokalnog značaja i daju prijedloge za njihovo rješavanje. Tako donesene odluke su obvezujuće za mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti, ali ne i za predstavnička tijela općina ili gradova. Upravo zato je Petrina najavio da će mu zborovi poslužiti samo kako bi svoje sugrađane informirao o temi poreza na nekretninu, kako bi ih pripremio za proces referendumskog odlučivanja.
Prema 4. članku već spomenutog Zakona o referendumu, lokalni referendum može raspisati predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. U ovom slučaju radi se o Općini Primošten, gdje Petrina drži uvjerljivu većinu. Na zadnjim lokalnim izborima njegova lista osvojila je 69,97 posto glasova. Petrina, dakle, ima zakonsko pravo i sve potrebne alate za raspisivanje lokalnog referenduma. A u pravu je i kad tvrdi da je odluka donesena na referendumu obvezatna. To propisuje članak 8. istog zakona.
O čemu se na referendumu može odlučivati?
I tako dolazimo do ključnog pitanja. A ono, pogađate, glasi: može li se na lokalnom referendumu uopće odlučivati o takvoj temi? Ustavni ekspert Zvonimir Lauc, primjerice, vjeruje da ne može. “Važno je reći što uopće može biti predmet referenduma. Smatram da takav referendum ne bi bio dozvoljen zbog toga što fiskalna pitanja (dakle, i plaćanje poreza) uopće ne mogu biti predmetom referendumskog pitanja. Ne može se na referendumu odlučivati hoće li se plaćati porezi. To je logika stvari, a to je i europska praksa”, izjavio je Lauc za Tportal.
Njegov argument možda zvuči logično, ali hrvatski pravni okvir ne podliježe logici uvijek i nužno. A činjenica je da nigdje, niti Ustavom, niti zakonom, nije decidirano propisano o čemu se na referendumu može, a o čemu ne može odlučivati. Kad se npr. na referendumu – što bi također bilo logično – ne bi moglo odlučivati o razini ljudskih prava, onda u 62. članak Ustava nikad ne bi mogla biti progurana diskriminirajuća odredba da je brak životna zajednica muškarca i žene. S obzirom da je brak zakonska kategorija koja za sobom također povlači određena prava.
Plenkovićeva vlada nije nadređena Petrini
Najbolje je stoga da se vratimo na ono što u zakonu doista i piše. A u Zakonu o referendumu, opet u 4. članku, piše da predstavničko tijelo može raspisati referendum o pitanjima iz svojega samoupravnog djelokruga o kojem predstavničko tijelo ima prav donositi odluke. Nacionalna porezna politika evidentno nije područje iz djelokruga lokalne samouprave. No, je li uvođenje tzv. jednostavnog poreza na nekretnine, koji se uvodi od 1. siječnja 2018. godine, doista pitanje iz sfere nacionalne porezne politike?
“U Vladi tvrde da je porez na nekretnine samo zamjena za komunalnu naknadu i da je to prihod jedinica lokalne samouprave, baš kao i komunalni doprinos kojeg mi kod legalizacije kuća ne naplaćujemo Primoštencima koji ispunjavaju uvjete. Pa ako je to naš prihod onda imamo pravo odlučiti hoćemo li ga naplaćivati ili ne. Svaka prisila centralne vlasti je kršenje ustavne odredbe o samostalnosti lokalne samouprave”, kaže Petrina.
Činjenica jeste da je porez na nekretnine koji se uvodi od iduće godine predstavljen upravo kao zamjena za komunalnu naknadu. Takvim ga je na prvoj sjednici vlade Andreja Plenkovića predstavio ministar financija Zdravko Marić. Kao dokaz prilažemo Marićevu PowerPoint prezentaciju koju je koristio prilikom predstavljanja zakonskog paketa poznatog pod zajedničkim nazivnikom “porezna reforma”.
Petrini za pravo utoliko daje Zakon o komunalnom gospodarstvu, čijim je 23. člankom propisano da rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo lokalne samouprave. Istim člankom istog zakona propisano je i da upravno tijelo – u ovom konkretnom slučaju Općina Primošten – donosi rješenje o privremenom, potpunom ili djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalne naknade. Lokalna samouprava se, dakle, komunalne naknade kao vlastitog prihoda ima pravo odreći.
Zakon o lokalnim porezima, izglasan u sklopu paketa porezne reforme, propisuje, pak, nešto sasvim drugo. U njegovom 20. članku stoji da su “jedinice lokalne samouprave dužne uvesti i naplaćivati porez na nekretnine”. No, Petrina također ima pravo propitivati ustavnost takve odredbe.
Bit će posla za Ustavni sud
Citiramo 4. članak Ustava RH: “U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu“. Ovu ustavnu odredbu Petrina može koristiti kao vrlo čvrst argument u prilog tvrdnji da Općini Primošten, kao ni bilo kojoj drugoj lokalnoj samoupravi, središnja državna vlast ne može nametati izvore vlastitih primanja. A u tom slučaju u priču će se morati uključiti Ustavni sud RH koji, prema 129. članku Ustava, između ostalog odlučuje i o povredama prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčenu Ustavom RH.
Jak argument Petrina može pronaći i u 137. članku Ustava RH, koji kaže: “U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela”. Članak 138. dodatno elaborira da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Svih ovih argumenata primoštenski je čelnik, sudeći po njegovim citiranim izjavama, vrlo dobro svjestan. Što znači da je vrlo izgledno kako je porez na nekretnine upravo naišao na nepremostivu prepreku. Konačnu odluku najvjerojatnije će morati donijeti Ustavni sud RH.