Datum objave: 19. Svibanj 2017

Josip Živković,SDP-ov kandidat za gradonačelnika Šibenika:Treba raditi, a ne pričati prazne priče

Josip Živković,SDP-ov kandidat za gradonačelnika Šibenika:Treba raditi, a ne pričati prazne priče
Diana Ferić
Diana Ferić

Josip Živković na izbore za gradonačelnika Grada Šibenika izlazi kao kandidat SDP –a, HSS –a HSU i uz potporu nezavisnog Antuna Dobre, koji je i kandidat za njegovog zamjenika. To mu je i prvo iskustvo političara, a u utrku je ušao s iskustvom rada u gradskoj upravi. Za mandata Ante Županovića dvije godine je vodio Odjel za komunalne djelatnosti pa tako i velike gradske projekte poput obnove tvrđave svetog Mihovila i Banja. Po struci je diplomirani inženjer elektrotehnike. Na početku karijere radio je u centru „Ericsson-Nikole Tesle d.d.“ u Zagrebu, a „Ericsson“ je patentirao jednu njegovu softwarsku inovaciju („EventLog Tool“). Sada je zaposelen u austrijskoj tvrtki RP Global koja je u Šibeniku izgradila vjetropark.

 

1. Koja su Vaša tri prioriteta za razvoj Šibenika u naredne četiri godine i kako biste ih proveli?


Razvoj grada ne može biti temeljen na izoliranim projektima, bilo da ih je tri ili više. Gradska uprava je dužna funkcionirati paralelno i usklađeno na svim segmentima za koje je zadužena te omogućavati da se poduzeti projekti nadopunjuju i stvaraju smislenu cjelinu.
Ako baš moram specificirati nekoliko projekta, a da ne ulazim u detalje njihove međusobne povezanosti, mogu navesti slijedeće:

1) Nužno je što hitnije iskoristiti i staviti u funkciju Zonu Podi. Podi su potpuno opremljeni, prostora ima za otvaranje od najmanjeg obrta, do tvornice, svi su preduvjeti osigurani, lokacija ima izlaz na autoput, luka je u blizini… Treba aktivno raditi i privlačiti investitore, jer od čekanja da se sami jave i dođu neće biti ništa. Trebamo u ovoj zoni omogućiti kupnju prostora uz najpovoljniju cijenu, te pratiti potrebe investitora. Na taj način možemo konačno ostvariti pretpostavke za nova radna mjesta. Bez tih radnih mjesta, Šibenik je osuđen na nazadovanje.

2) TEF treba vratiti građanima ovoga grada, urediti jedinstveni turistički prostor s izgrađenom marinom, a ne prostor za svaštarenje. U Šibeniku se neki dan, uz Burića, ukazao Goran Marić koji je TEF proglasio državnim prioritetom. Sad država preuzima upravljanje tom zemljom. Zar mi Šibenčani ne znamo sami sa svojim resursima upravljati? Sigurno neću dozvoliti da bilo tko sa strane dođe u Šibenik i radi s našom zemljom što ga je volja.

3) Kanalizacijski pročišćivačRaslina-Bilice i Zaton bit će prioritet nove SDP-ove gradske vlasti. Mještani Zatona i Rasline već četiri godine slušaju prazna obećanja Željka Burića da će krenuti sa izradom projektne dokumentacije pročišćivača. Nažalost, svjedoci smo kako šibenski Vodovod troši novce upravo ovih korisnika Zatona i Rasline na propale dionice Jadranske banke, umjesto da rade ono za što ih građani i plaćaju. S realizacijom ovih projekata, zaokružit ćemo kolektorski sustav na čitavom slivu u šibenski zaljev i stvoriti pretpostavke za njegovo potpuno iskorištavanje, kako u turizmu, tako i marikulturi.

 

2. Šibenik je prometno zagušen grad sa samo jednom ulicom, ali to do sada nije bila tema predizborne kampanje. Imate li konkretna rješenja, koja i na koji način su implementirana u Vaš izborni program?

Najbrži, najjednostavniji i najlogičniji način „odčepljivanja“ prometa u gradu je modernizacija javnog prijevoza. Na taj način bitno smanjujemo broj automobila koji dolaze u centar kroz tu jednu ulicu. Strategijom razvoja grada Šibenika je definiran i prsten garažnih objekata oko stare gradske jezgre (TEF, Vatrogasni dom, Draga, Vrulje). Dodao bih tome i prsten garaža oko šireg centra (Vidici, Šubićevac, Baldekin) jer su zbog velikog broja vozila u tim kvartovima potrebna nova rješenja.


3. Vidite li Šibenik u skoroj budućnosti kao Sveučilišni grad ili mislite da je dovoljno da u njemu budu samo ispostave nekih fakulteta i Veleučilište. Ako je osnivanje Sveučilišta dio Vašeg programa što je u vezi s tim za Vas ključno napraviti?

Projekt otvaranja sveučilišnog studija u Šibeniku, i to studija: energetike, zaštite prirode i okoliša te akvakulture je projekt od općeg značaja za razvoj grada Šibenika, a internacionalni kampus i sveučilište budućnost grada. Projekt je prihvaćen jednoglasno od svih političkih struktura Gradskog vijeća grada Šibenika i uklapa se u politike Republike Hrvatske i Europske unije.Nužno je vratiti se projektu osnivanja Sveučilišta u Šibeniku i ne želimo da se taj projekt spušta na razinu Veleučilišta. Prostor kampusa Sveučilišta sada je zauzelo Veleučilište i to na razini Studentskog doma, što je nedopustivo. Iako osobno nemam ništa protiv Veleučilišta, smatram da je Šibenik, poput drugih gradova kao Dubrovnik, Pula i Varaždin zaslužio imati svoje Sveučilište. Za to ima sve potrebne uvjete, gotov projekt i stručnjake koji su ga spremni i sposobni realizirati.
Osnivanje Sveučilišta u Šibeniku je važno i zbog produkcije kadrova ali i novih radnih mjesta. Grad veličine Šibenika predstavlja idealnu logističku bazu za potrebe sveučilišnog kampusa i njegovih korisnika.

 

4. Smatrate li da je proračun Grada Šibenika stabilan i da su postojeći izvori financiranja dovoljni. Ako nisu, što biste poduzeli da se proračun poveća?

Po mojim informacijama, proračun Grada Šibenika je pred pucanjem. Iskreno se nadam da nije tako, ali bojim se da je sirenski zov izborne godine učinio svoje.
Jedini održivi način povećanja proračuna je povećanje prihoda. Da bi se to ostvarilo moraju se privući investitori kako bi se naplatio komunalni doprinos te povećati broj zaposlenih kako bi se uprihodovalo više na osnovi poreza i prireza.


5. Za što bi se i na koji način u Šibeniku trebalo izdvajati najviše novca iz gradskog proračuna?

Na poboljšanje kvalitete života građana. Prioriteti su moderno opremanje jaslica, vrtića i škola, modernizacija javnog prijevoza, uvođenje objedinjenog sustava naplate gradskih usluga (City Card), podizanje razine kulturne ponude (vraćanje glazbenih festivala, uskrsnuće MDF-a). Nažalost, ima toga još jako puno. Sustav gospodarenja otpadom je ispod zakonskog minimuma, brojni reprezentativni prostori u gradu su propali (npr. Riva, prilaz Katedrali s Rive, trg pred školom Fausta Vrančića), broj parkirnih mjesta je premali, itd.

 

6. Kako ocjenjujete kvalitetu života u Šibeniku i kako je, po Vašem mišljenju, doživljavaju građani Šibenika?

Jedno od posljednjih istraživanja pokazuje da je Šibenik 43. po kvaliteti života u Hrvatskoj. U detaljnu metodologiju istraživanja nisam ulazio, ali ovo je svakako pokazatelj stanja i upozorenje da moramo nešto hitno mijenjati. Šibenik zaostaje za drugim dalmatinskim gradovima, ne razvija se, ne živi, mladi ljudi nemaju posla i perspektive, život je u Šibeniku Šibenčanima skup. To ne mora tako biti. Samo treba raditi,a ne pričati prazne priče i trošiti novac građana na plaćene reklame. Samo konkretnim projektima možemo pokrenuti grad prema razvoju i napretku.
 

Iz kategorije: Vijesti