Datum objave: 18. Svibanj 2017

Iris Ukić Kotarac:Vratit ću povjerenje građana u sustav jer nećemo jedno govoriti,a drugo raditi

Diana Ferić
Diana Ferić


Svjedoci smo u Hrvatskoj da se u nekim gradovima u ovoj predizbornoj kampanji vrlo hrabro protiv postojećih načina vladanja i vođenja društva i unoseći „ženski razum i energiju“ kao kandidati za mjesto gradonačelnika bez kompleksa bore žene. Među njima je Iris Ukić Kotarac, diplomirana pravnica koju je Nezavisna lista Stipe Petrine kandidirala za gradonačelniku Šibenika, a do sada je bila i vijećnica i Županijskoj skupštini i Gradskom vijeću Grada Šibenika. Otvoreno govorio o anomalijama u političkom sustavu i drukčiji rješenjima koja ona nudi. Evo što su njezini prioriteti za Šibenik i njegove građane:


 

1.Koja su Vaša tri prioriteta za razvoj Šibenika u naredne četiri godine i kako biste ih proveli?
Razvoj poduzetništva, ulaganje u ljudske resurse, održivi razvoj (zdravstveni turizam) uz naravno vraćanje povjerenje u sustav (makar na lokalnoj razini) kao preduvjetu kvalitetne realizacije ovih ciljeva.
Prioritet razvoju grada je ulaganje u gospodarstvo. Šibenik danas nema niti jaki TLM, ni Remont, ni Poliplast, ni Slobodnu plovidbu, ni Šibenku ni TEF, zbog toga je naglasak na stvaranju novih radnih mjesta. U proračunu grada Šibenika, ukoliko se izuzmu suvišni troškovi a ima ih, postoji dovoljno sredstava koja se mogu transferirati u poticaje i olakšice za poduzetnike. U ovom trenutku ključno za razvoj Šibenika je ulaganje u sve one koji nastoje pokrenuti proizvodnju. Kako su poduzetnici koji u stvarnosti jedni koji pune gradski proračun i stvaraju nove vrijednosti a riječ je o ljudima koji su ionako opterećeni visoki davanjima prema državi potrebno ih je dodatno stimulirati. Dakle poticaji i olakšice poduzetnicima i naravno proaktivan stav kako gradske uprave tako i uprave poduzetničke zone PODI u pronalaženju novih investitora. S obzirom da Hrvatska ima preko 1300 poslovnih zona pa kako svake godine jedna od njih bude proglašena najboljom, to je prioritet iznaći bilo kakav model kojim se potencijalni investitor može dovući u zonu i to ne samo ovu poslovnu. U strategiji razvoja spominje se i izgradnja pruge radi povezivanja luke i PODI-a pa zašto ne bi struka dala konačnu ocjenu da li i kada ulaziti u tako skupi projekt odnosno je li to ključni uvjet za privlačenje novih investitora rad primjerice lakšeg povezivanja s Lukom. U svakom sl. konkurencija je velika stoga puno toga ovisit će o kvaliteti kadrova koji upravljaju kako zonom tako i gradom.
Posljedično povećanjem gospodarske aktivnosti a tu mislim i na poticaje i olakšice koje ćemo pružiti i poljoprivrednicima s područja Šibenika kojima ćemo bez plaćanja „banka“, ponuditi mjesta za prodaju na Starom pazaru i prstenu pazara po kvartovima, pozitivno će se odraziti i na povećanje zaposlenosti i ostanak ljudi koji su u produktivnoj dobi. Tada će biti novca i za starački dom koji je nužnost, i za vrtiće i škole (iznad minimuma kojeg im sad pružamo). Preduvjet tome je praćenje trendova tržišta rada te suradnja i koordinacija na relaciji škola-poslodavac. Stoga sustav stipendija ne treba biti rezerviran isključivo na visoko školstvo već moramo pronaći način da zainteresiramo učenike i za deficitarna zanimanja kao što su primjerice svi oni zanati koji su bili aktivni na području Remonta-njih 36. Upravo radi toga predviđamo sustav osposobljavanja i stipendiranje učenika kroz projekt AGRODALMAZANAT, tek osiguranjem posla, dakle budućnosti mladi mogu planirati formiranje obitelji te dugoročni ostanak u Šibeniku zbog toga ćemo napraviti sve da POS ide brže i da u kriterije budu uvršteni i oni koji se vraćaju u Šibenik ali i oni koji bi radili u deficitarnim zanimanjima.
Iznad svega povjerenje u sustav ključno je za razvoj grada jer ukoliko građani dožive fer vlast koja neće jedno govoriti a drugo raditi, tada će imati više strpljenja čekati na rješavanje pojedinačnih komunalnih problema. Građani moraju jasno biti informirani o obvezama grada a tu podrazumijevam na one koje proizlaze iz EU regulative, o dostupnim proračunskim sredstvima, pa ukoliko budemo jačali suštinsku transparentnost, odgovoran rad, solidarnost i ukoliko vlastitim primjerom pokažemo odgovornost, tada će biti moguće da se građani pomisle, ok ove godine rješavamo primjerice školu u Vrpolju pa će se malo strpjeti sa zahtjevom za uređenje igrališta i sl. jer će znati da će se to u konačnici i napraviti. Međutim ako vlast daje pogrešan primjer, zašto bi građani bili budale. Zbog toga nastojat ću da građani malo ozbiljnije stisnu svoje saborske zastupnike i da inzistiraju da se štiti interes grada jer nema ništa tragičnije kad vam se ljudi koje ste birali u zakonodavnu vlast a koji su članovi stranaka vade na to da ništa ne mogu napraviti. Moraju i trebaju jer su oni ti koji daju legitimitet vlasti.
 

2. Šibenik je prometno zagušen grad sa samo jednom ulicom, ali to do sada nije bila tema predizborne kampanje. Imate li konkretna rješenja, koja i na koji način su implementirana u Vaš izborni program?
Šibenik ima kronični problem s parkingom. Svi su komotni a sustav javnog gradskog prometa nije učinkovit. Nije ovo Zagreb pa da svakih 5 minuta imaš tramvaj od jednog do drugog dijela grada. Zato su parkinzi nužnost međutim problem je raspoloživo zemljište. Kako na privatne investitore ne možemo računati, trebamo uzeti u obzir resurse koje imamo. Eto tako pred svake izbore, sve pol.opcije predviđaju izmještanje Vatrogasnog doma, gradnju parkinga na Poljani i sl. Troškovi uređenja i izgradnje jednog garažnog parkirnog mjesta iznimno su visoki (cca 20.000 EUR-a za garažo mjesto), troškovi eksproprijacije ili kupnje zemljišta također, stoga preduvjet svih investicija je dobra cost benefit analiza jer postojeći proračun, budući je zadan a kako stvari stoje s dosadašnjom vlasti posebno se neće puniti, ne dopušta veća financijska opterećenja jer smo ionako zaduženi. Stoga prioritet je dobro planiranje, gužve se koliko toliko mogu podnijeti ali nedostatak parkirnih mjesta ono je što najviše ljuti Šibenčane.
 

 

3. Vidite li Šibenik u skoroj budućnosti kao Sveučilišni grad ili mislite da je dovoljno da u njemu budu samo ispostave nekih fakulteta i Veleučilište. Ako je osnivanje Sveučilišta dio Vašeg programa što je u vezi s tim za Vas ključno napraviti?
Sveučilište je svakako dio programa NLSP-a za ove izbore. Podsjetimo upravo su naši partneri iz Šibensko građanskog foruma junački gurali ovaj projekt g. Emil Guberina i Goran Mihelčić dr. još od 2009. godine kada su koristili svoje veze u Zagrebu kako bi se u Šibeniku realizirao projekt tri studija kao preduvjet osnivanja Sveučilišta. Dosta vremena je izgubljeno zato moramo nastaviti s ovim projektom ali i paziti na kvalitetu kadra i nastave. U svakom slučaju ključan element za opstanak jednog društva jest ulaganje u znanost i obrazovanje zato svakako podrška projektu i to ne samo paušalna već i kroz povećanje izdavanja za studentske stipendije te obvezno uvrštavanje studenata povratnika na liste za POS-ove stanove.

 

 

4. Smatrate li da je proračun Grada Šibenika stabilan i da su postojeći izvori financiranja dovoljni. Ako nisu , što biste poduzeli da se proračun poveća?
Proračun je više-manje isti jer gospodarstvo bez obzira na povećane trendove u turizmu stagnira odnosno nedovoljno raste. Proračun nipošto ne smatram stabilnim budući se trend iseljavanja iz Hrvatske nastavlja pa tako i iz Šibenika. Potresi na domaćem tržištu ne idu u prilog sigurnosti (TLM, Remont) stoga priče o investitorima koji dolaze eto netom pred izbore ili tik nakon izbora (a najčešće ih najavljuje stranka koja ponovno namjerava osvojiti vlast) kod mene ne prolaze. Ogroman broj poduzeća na području Šibenika i županije je u stečaju ili u postupku predstečajne nagodbe, imamo enorman broj potraživanja koja se neće moći naplatiti. Riječ je o milijunskim iznosima, stoga proračun u cijelosti nije stabilan jer se između ostalog puni i od komunalnih naknada i poreza te od prihoda od turizma koji je jako osjetljiva grana privrede. Porez na prodane nekretnine neće vječno puniti proračun. Ljudi prodaju jednom i zauvijek i odlaze…
Kao što sam rekla pod jedan, ulagala bih sva raspoloživa sredstva u gospodarstvo i razvijanje novih radnih mjesta. Zbog toga mi je nejasno kako projekt zdravstvenog turizma na području Jadrtovca nije zaživio premda su ispunjeni svi prostorno planske uvjeti. Vlasnici su spremni prodati parcele a koliko sam imala prilike čuti bilo je više investitora koji su netragom nestali a svi su bili upućeni na gradsku upravu. Čuva li se ovaj prekrasan prostor, koji je idealan za lječilišni turizam, za nekog izabranog ostaje da idimo. Od 2006 mogli smo imati hotel od 400 ležajeva i zaposleni kadar iz Medicinske škole a sustavom POS-a dovukli bi i liječnike. Stoga realiziranje ovog projekta u ovom mandatu naš je prioritet.
 

5. Za što bi se i na koji način u Šibeniku trebalo izdvajati najviše novca iz gradskog proračuna?
Naše je mišljenje da najviše novca treba uložiti u razvoj, u poticaje i različite mjere za zapošljavanje kadrova i stvaranje novih radnih mjesta i naravno za brigu o onima koji su u potrebi. Novca u proračunu ima za sve pogotovo za dodatna investiranja u škole (klimatizaciju-hlađenje) samo se mora voditi računa o tome da se kontrolira tijek novca i da se isti ne gubi na suvišne stvari i kadrove.
 

6. Kako ocjenjujete kvalitetu života u Šibeniku i kako je, po Vašem mišljenju, doživljavaju građani Šibenika?
Kvaliteta života u Šibeniku dobra je za one koji imaju posao na neodređeno vrijeme (uglavnom je riječ o javnom sektoru) i koji ne strepe kako će preživjeti mjesec. Takvih je malo i oni mogu biti zadovoljniji u odnosu na nezaposlene kojih je oko preko 3000 ili one koji rade u trgovini ili kod privatnika z male plaće. Tu mislim i na sezonce koji mole Boga da sezona potraje što duže i da s ušteđevinom izguraju makar do prosinca. Svi oni koji žive od plaće koja je manja od državnog prosjeka i koji bauljaju po centrima u potrazi za sniženjima, njima nije dobro i njih posebno ne tangira što tvrđave nisu otvorene za javnost jer su ionako nezadovoljni. Dakle iz perspektive onih sretnih zaposlenih, život je lijep pogotovo kad je sunčano, iz perspektive starih i nemoćnih koji čekaju redove u bolnicama i mjesto u Domu, život je loš. Iz perspektive mladih, život je dobar jer planiraju odlazak iz Hrvatske. Dale nekolicini je lijepo i to su uglavnom oni koji su imali vremena doći na sučeljavanje kandidata za gradonačelnika i župana u kazalište
 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3