Potencijalno šibensko sveučilište o kojem se priča već godinama, a unazad pet šest godina intenzivno i pred ove je lokalne izbore postalo jednom od tema “brušenja mačeva” između onih koji su na vlasti i računaju na noj ostati i onih koji pretendiraju zauzeti njihov mjesto. Tema je otvorena i prije predizborne kampanje kada je Zvonko Pešić otvoreno prozvao gradonačelnika Željka Burića da je pokopao projekt osnivanja samostalnog šibenskog sveučilišta na kojem je u početku radio upravo Pešić okupivši niz znanstvenika iz Zagreba i Splita, a nastavila se ovih dana polemikom gradi li se na Palacinu prošireni studentski dom ili planirani sveučilišni kampus. Istodobno , aktualni gradonačelnik Željko Burić tvrdi da se ništa nije izvitoperilo i da se sve radi po Sporazumu koji je prije četiri godine potpisan u Šibeniku između aktera osnivanja prvog sveučilišnog studija. Zatražili smo od njega da to objasni:
- Napadaju vas da ste izdali projekt osnivanja samostalnog šibenskog sveučilišta, a vi izjavljujete da je vaš, kako kažete sveti cilj, osnivanje tog sveučilišta. Govorite li o istoj stvari?
- Naravno da govorimo i da se ništa loše ne događa. Argumentirano tvrdim da smo se u protekle četiri godine približili tom cilju, ali put je težak i mukotrpan.
- U kom smislu smo se približili? Recimo Varaždin i Koprivnica su poslije nas krenuli u osnivanje samostalnog sveučilišta već ga imaju. To je Sveučilište Sjever!
-Ne mogu se uspoređivati Sveučilište Sjever i naša situacija jer je u njihovom slučaju na dobar način došlo do objedinjavanja svih visoko obrazovanih ustanova u Varaždinu i Koprivnici. Nisu bili žrtve situacije koju mi imamo, a to je da nam je najbliži susjed konkurent, a ne suradnik. Oni su shvatili da je to važan i težak posao i da samo ujedinjeni mogu uspjeti. Zovu se Sveučilište Sjever jer su objedinili više visokoškolskih institucija u t om dijelu Hrvatske.
- Dobro, ali objasnite na koji način smo se mi približili tom “svetom cilju”!
-Prvo, bliže smo zato što je naše Veleučilište nakon 10 godina steklo uvjete za nastavna zvanja , a to znači da će mladi doktori znanosti koji sada predaju na tom veleučilištu moći će biti profesori i docenti i da sada možemo graditi vlastiti profesorski kadar. Druga je komponenta da bismo mogli imati sveučilište je osiguravanje smještaj studentima i prostora za nastavu. Mora postojati studentska infrastruktura. Radimo sada i na tome. Potpisali smo ugovor o izgradnji studentskog kampusa na Palacinu vrijedna više od 80 milijuna kuna. Sveučilište objedinjava sve visokoobrazovne ustanove na nekom mjestu tako da je vrlo važno jačanje našeg Veleučilišta. Kad to ispunimo na red dolaze novi sveučilišni smjerovi. Imat ćemo ih na dva načina i to je ovaj kojim smo krenuli, ali i jačanjem Veleučilišta jer
- Ali to što ste potpisali i što će se graditi nije studentski kampus nego malo bogatiji studentski dom. Kampus nije samo mjesto za smještaj i društveni život studenata nego mjesto na kojem se organizira i nastava!
- Pa takav će naš kampus i biti. Nisu predviđene samo smještajne jedinice nego i drugi prostori poput laboratorija, praktikuma i sličnim sadržaja.
Stalno spominjete jačanje i razvijanja Veleučilišta, ali u početku, kada je nastao projekt samostalnog šibenskog sveučilišta to su bile dvije odvojene stvari!?
Tu trebalo razlikovati dvije razine. Sveučilište objedinjava, kako sam kazao, sve visokoškolske institucije, ali naravno da sveučilište i veleučilište nisu ista razina. Veleučilište obrazuje ljude koji stječu temeljita stručna znanja, ali i stvara osnovu za znanstveno napredovanje koje ipak ne može dati. To je stvar sveučilišnih studija. Sveučilište je okvir koje objedinjuje sve visokoobrazovne ustanove i zato mi jačamo naše veleučilište i nastavničku bazu na njemu,. Sada ćemo dobiti i Studij sestrinstva, a u toku je izgradnja dodatni tisuću četvornih metara prostora na zgradi Veleučilišta.
- U početku su sukus bila tri sveučilišna smjera i to studiji energetike, koji smo dobili, te akvakulture i zaštite okoliša koji su trebali biti jezgro samostalnog šibenskog sveučilišta. Što je s tim?
-Radimo i na tome. Pregovaramo s Ministarstvom kulture da nam ustupi prostor u Mandalini u kojem je trebao biti smješten Konzervatorski odjel, mi tu želimo smjestiti nove sveučilište studije. Grad Šibenik, Sveučilište Zagreb i norveška vlada rade zajednički na jednom odličnom projektu koji će rezultirati otvaranje još dva sveučilišna studija u Šibeniku koji imaju vezu s akvakulturom i uzgojem hrane te ekologija, ali to neće biti klasični studij kakvi već postoje u Hrvatskoj već će to biti tehnološki, inženjerski studij koji će obrazovat će stručnjake za područja akvakulture i ekologije, ali stručnjake koji će biti sposobni iznalaziti tehnička i tehnološka rješenja za uzgoj zdrave hrane i za zaštitu okoliša i zelene industrije što je svakako budućnost. Oba će studija odmah biti međunarodna i na njima će biti nastava i na engleskom jeziku, a formirat će se u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i istim takvim institutom i Trondheimu. Ti studiji će odmah biti oslonjeni na gospodarstvo.i to je nova priča u Hrvatskoj, a u nastavi će biti puno više praktičnog rada. Mi ne želimo stvarati kadrove za Zavod za zapošljavanje.Drugi i treći smjer će se financirati iz norveškog fonda kako bi se tu stvarala struka koja će se povezati s gospodarstvom. Točno je da ja to zovem srcem svih mojih projekata jer se na to jer se to nadovezuje izgradnja POS –ovih stanovi, prostor za mlade.
- U kom smislu je to povezano?
- Želimo stvoriti sve uvjete da naši mladi ljudi ostanu studirati i živjeti u Šibeniku, te da u Šibenik dolaze studirati mladi iz svih dijelova Hrvatske, ali da tu dolaze i mladi znanstvenici. To je moj krajnji cilj. Moramo srušiti predrasude da kada je o studiranju i znanosti riječ vrijedi samo ono što se radi u Zagrebu. Naravno da nećemo uspjeti zadovoljiti sve jer Šibenik, primjerice, nikada neće imati primjerice Medicinski fakultet, ali moja je želja da stvorimo sve potrebne uvjete onima koji žele ostati u gradu i tu pronaći neki studij za sebe.
-Kako onda komentirate tvrdnje Zvonka Pešića da ste upropastili prvotni projekt i rastjerali uvažene znanstvenike koji su na njemu radili?
- Moj je princip da nikoga ne komentiram. Ja decidirano tvrdim da su u priču koja se događa u Šibeniku uključeni Grad, Županija, Sveučilište Zagreb i njegova dva jaka fakulteta FER i FSB, norveška vlada i Institut Ruđer Bošković te hrvatska vlada preko tri ministarstva. To je projekt koji moraju voditi institucije i sve to je definirano Sporazumom o sveučilišnim studijima koji je potpisan u Šibeniku prije četiri godine. Samo je do sada bio različit intenzitet uključivanja tih institucija u postupak koji traje.
